Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, izjavio je danas u Jasenovcu da će izvršiti pritisak na premijera Milojka Spajića i Vladu Crne Gore da odustanu od podrške Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.

Mandić je prisustvovao događaju posvećenom Danu sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Židovima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Jasenovcu.

On je istakao da je pomenuta rezolucija usmjerena protiv srpskog naroda, Republike Srpske i Srbije te da će učiniti sve što je u njegovoj moći da se spriječi njeno usvajanje.

Mandić je naglasio da su Srbi u Crnoj Gori prošli kroz mnogo toga, uključujući diskriminaciju, nasilnu asimilaciju i napade na svoju crkvu i svetinje.

Rezolucija o Srebrenici predstavlja političku temu koja izaziva polemike i kontroverze u regionu Zapadnog Balkana. Ona se odnosi na dešavanja tokom rata u Bosni i Hercegovini, posebno na masakr nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine.

Crna Gora, kao članica Ujedinjenih nacija, ima pravo da izrazi svoje mišljenje o ovoj temi u okviru Generalne skupštine. Međutim, uprkos pritiscima i protivljenjima pojedinih političkih figura, vlada Crne Gore odlučila je da podrži Rezoluciju o Srebrenici.

Ova odluka izazvala je negativne reakcije među dijelom srpske zajednice u Crnoj Gori, koja smatra da se rezolucijom stigmatizuje srpski narod i negira njegova patnja tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Andrija Mandić, kao predstavnik Srba u Crnoj Gori, odlučio je da javno izrazi svoje nezadovoljstvo i da izvrši pritisak na premijera i vladu kako bi promijenili svoj stav o podršci Rezoluciji o Srebrenici.

U svojim izjavama, Mandić ističe da je dužnost svakog političkog lidera da štiti interese svoje zajednice i da se suprotstavi svakoj odluci koja ugrožava prava i dostojanstvo srpskog naroda.

Kroz ovu javnu raspravu o Rezoluciji o Srebrenici, otvara se pitanje odnosa između Crne Gore i Srbije, kao i položaja srpske manjine u crnogorskom društvu. Ovi događaji pokazuju kompleksnost političkih, nacionalnih i socijalnih odnosa na Balkanu i potrebu za dijalogom i pomirenjem među zajednicama koje dijele zajedničku prošlost.

Iz svega navedenog može se zaključiti da političke odluke koje se tiču osjetljivih tema poput rata u bivšoj Jugoslaviji zahtijevaju pažljivo razmatranje i balansiranje između različitih historijskih narativa i osjećaja različitih zajednica.

Pored toga, važno je da lideri i političari preuzmu odgovornost za svoje odluke i rade na izgradnji povjerenja i međusobnog poštovanja među različitim etničkim i nacionalnim grupama kako bi se osigurala mirna i prosperitetna budućnost za sve građane Balkana.