Podaci popisa stanovništva u Crnoj Gori pokazuju da čak dve hiljade Srba govori crnogorskim jezikom. Od ukupnog broja građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, 183.015 govori crnogorskim jezikom, dok 58.856 govori srpskim jezikom. Postoje i oni koji govore srpsko-hrvatskim jezikom ili se nisu izjasnili o jeziku kojim govore. Sa druge strane, od onih koji su se nacionalno izjasnili kao Srbi, većina govori srpskim jezikom, dok manji broj govori crnogorskim ili srpsko-hrvatskim jezikom. Takođe, postoji i manji broj Bošnjaka, Muslimana, Hrvata i Jugoslovena u Crnoj Gori koji govore različitim jezicima.
Srpska pesnikinja Milica Bakrač iznosi svoje mišljenje o rezultatima popisa, ističući da nije iznenađena podatkom da dve hiljade crnogorskih Srba govori crnogorskim jezikom. Ona smatra da su ljudi često zbunjeni i razapeti između različitih identiteta i potreba. Bakračeva ističe da srpski narod, uprkos torturi koju je pretrpeo u prošlosti, nema razloga da se oseća nezadovoljno nakon popisa.
Na popisu se takođe vidi da među onima koji su se izjasnili kao Srbi, većina ih je pravoslavne vere, dok postoji i manji broj ateista, katolika i agnostika. Što se tiče Crnogoraca, većina njih se izjasnila kao pravoslavci, ali postoje i islamskih i katoličkih vernika, kao i ateista i agnostika.
Ukupan broj stanovnika koji su se izjasnili kao Crnogorci iznosi 256.436, od kojih je većina pravoslavne vere. Islamsku veru ispoveda 22.292 Crnogoraca, dok je katoličkih vernika 5.795. Postoje i ateisti, agnostici i oni koji se nisu izjasnili po pitanju veroispovesti.
Ovi podaci sa popisa stanovništva u Crnoj Gori pružaju uvid u jezičke, verske i nacionalne karakteristike stanovništva. Različite zajednice u zemlji imaju svoje specifičnosti, ali isto tako postoje i sličnosti i preklapanja u identitetima. Važno je razumeti složenost društva i poštovati različitost kako bi se izgradila inkluzivna zajednica u Crnoj Gori.
