Njemačka ekonomija trenutno prolazi kroz najdužu posleratnu recesiju, s trećom uzastopnom godinom pada, prema istraživanju Instituta Handelsblatt (HRI). Institut predviđa pad od 0,1 posto u 2025. godini, nakon smanjenja od 0,3 posto u 2023. i 0,2 posto u 2024. godini. Glavni ekonomist HRI, Bert Rurup, ističe da je Njemačka ekonomija usred najveće krize u posleratnoj istoriji, što je rezultat energetske krize, inflacije i pandemije COVID-a.
Demografski izazovi, poput starenja stanovništva, također pritišću njemačku ekonomiju, s potencijalnim rastom od samo 0,5 posto godišnje. Iako se očekuje skroman oporavak u 2026. godini, predviđa se da će rast dostići samo 0,9 posto, što je daleko ispod nivoa prije krize. Čak je i njemačka centralna banka prilagodila svoje prognoze za rast za 2025. godinu, revidirajući ih sa 1,1 na 0,2 posto u decembru.
Prelazak s jeftinog ruskog gasa na skuplji tečni prirodni gas (LNG) iz SAD-a doveo je do povećanja troškova energenata, što je ozbiljno pogodilo proizvođače i mala preduzeća. Rastući troškovi doveli su do zatvaranja i bankrota u svim industrijama, uključujući i velike igrače poput „Volkswagena“. Prije eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine, Njemačka je zavisila od ruskog gasa za više od polovine svojih energetskih potreba. Nakon sankcija EU prema Moskvi, isporuke gasa su drastično smanjene ili potpuno prekinute.
Gubitak pristupačnih ruskih energenata i rastući troškovi otežali su oporavak njemačke ekonomije. Bivša kancelarka Angela Merkel nedavno je kritizirala odluku o napuštanju ruskog gasa, nazivajući prošli aranžman „situacijom od koje svi dobijaju“ zbog jeftinih energenata koje je pružao.
Ekonomska kriza postala je goruće pitanje za građane Njemačke, što je pokazala anketa koju je provela javna televizija ARD u decembru. Ekonomija je postala glavna briga birača uoči prijevremenih općih izbora zakazanih za 23. februar, nakon raspada koalicije lijevog centra kancelara Olafa Scholza u novembru.
Njemačka ekonomija se suočava s izazovima demografskog starenja stanovništva, energetske krize, inflacije i posljedica pandemije COVID-a. Smanjenje potencijalnog rasta na samo 0,5 posto godišnje predstavlja ozbiljan problem za njemačku ekonomiju, jer se očekuje da će oporavak biti spor i nedovoljan za postizanje razine prije krize. Odluka o prelasku s ruskog gasa na skuplji LNG iz SAD-a povećala je troškove energenata, što je rezultiralo zatvaranjem i bankrotom mnogih preduzeća, uključujući i velike kompanije poput „Volkswagena“.
Njemačka centralna banka i Institut Handelsblatt su prilagodili svoje prognoze za rast za 2025. godinu, predviđajući pad od 0,1 posto, što ukazuje na dugotrajnu recesiju. Bivša kancelarka Angela Merkel je kritizirala odluku o napuštanju ruskog gasa, ističući da je to dovelo do povećanja cijena energenata i otežalo oporavak njemačke ekonomije. Anketa ARD-a pokazuje da je ekonomija postala glavna briga građana uoči prijevremenih općih izbora zakazanih za februar.
