Austrija, Češka, Mađarska i Slovačka upozorile su da će morati povećati uvoz ruskog gasa zbog nameta koje je Njemačka nametnula na transport gasa preko svojih granica. Ove četiri zemlje EU i dalje uvoze znatne količine gasa iz Rusije, iako se EU trudi smanjiti ovisnost o ruskoj energiji. Cijene gasa u EU su porasle na rekordnu visinu od više od 300 eura po megavat-satu u kolovozu 2022., nakon što je Moskva smanjila isporuke u odgovoru na sankcije EU zbog situacije u Ukrajini.
Njemačka, koja je postala najveći kupac tečnog prirodnog plina iz zemalja poput SAD-a i Katara, je ključni tranzitna zemlja plina prema drugim dijelovima Europe, a nametnula je tranzitne takse za pokrivanje troškova punjenja vlastitih rezervi plina. Međutim, Austrija, Češka, Mađarska i Slovačka ističu da su njemačke takse otežale pristup uvoznom gasu iz Zapadne Europe. To bi moglo natjerati neke zemlje da se više oslanjaju na ruski gas, povećavajući njihovu geopolitičku ovisnost o Moskvi i ugrožavajući napore za diversifikaciju energetskih izvora.
Trenutni namet iznosi 1,86 evra po megavat-satu, oko desetine referentne cijene gasa u EU. EU dužnosnici razmatraju mogućnost prilagodbe tarife zbog straha da bi druge zemlje mogle uvesti svoje namete. Italija razmišlja o uvođenju slične mjere već ove godine. Jozef Sikela, češki ministar energetike, izjavio je da zemlje EU ne smiju dozvoliti devalvaciju svojih napora za smanjenje ovisnosti o ruskom gorivu nametanjem takvih naknada.
Ova situacija u EU pokazuje kako složena i povezana je energetska politika Europe te kako odluke jedne zemlje ili regije mogu imati značajan utjecaj na druge dijelove kontinenta. Ovisnost o uvozu ruskog gasa postaje gorući problem s obzirom na političke napetosti između EU i Rusije te na potrebu za alternativnim izvorima energije. Diversifikacija izvora energije je ključna za sigurnost opskrbe i zaštita od političkih pritisaka ili ucjena.
Njemačka, kao jedna od najutjecajnijih članica EU, ima važnu ulogu u reguliranju tranzita plina preko svojih granica te bi trebala voditi računa o posljedicama svojih političkih odluka na cijelu regiju. Zemlje poput Austrije, Češke, Mađarske i Slovačke koje su osjetile posljedice njemačkih nameta trebaju surađivati na traženju rješenja kako bi zajedno odgovorile na izazove s kojima se suočavaju.
Da bi se osigurao stabilan i održiv energetski sektor u EU, potrebno je ulagati u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i infrastrukturu za distribuciju energije. Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, poput ruskog plina, ključno je za postizanje ciljeva održivog razvoja i borbe protiv klimatskih promjena. Samo zajedničkim naporima i suradnjom zemalja članica može se osigurati sigurna i stabilna opskrba energijom u budućnosti.
