Potpredsjednik Vlade Republike Srbije, Aleksandar Vulin, komentirao je nedavnu izjavu specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, Miroslava Lajčaka, o nadi da će Priština konačno formirati Zajednicu srpskih opština, 12 godina nakon potpisivanja Briselskog sporazuma. Vulin je istaknuo da problem nije u premijeru privremenih prištinskih institucija, Albinu Kurtiju, već u tome što, prema njegovim riječima, EU vode lažovi.

„Miroslav Lajčak je izrazio nadu da će Priština formirati ZSO. Dvanaest godina poslije Briselskog sporazuma, Lajčak se u ime Evropske unije nada da će Kurti sprovesti dogovoreno i ubeđuje ga da će, ako formira ZSO, biti nagrađen, a ne kažnjen zato što 12 godina Srbi nisu dobili ZSO“, izjavio je Vulin.

On je podsjetio da Srbija nikada ne bi potpisala Briselski sporazum da se Priština nije obavezala na formiranje ZSO. Vulin je kritizirao EU zbog nedovoljne akcije u provedbi sporazuma te istaknuo da Srbija čeka da se obveze konačno ispune.

Ova izjava dolazi u kontekstu dugogodišnjeg pregovaračkog procesa između Beograda i Prištine te pokušaja postizanja stabilnog političkog rješenja za konflikt koji datira iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Briselski sporazum, potpisan 2013. godine, predstavlja ključni dokument u tom procesu, obvezujući Prištinu na formiranje Zajednice srpskih opština.

Međutim, provedba ovog sporazuma ispriječila se na putu političkih turbulencija u Prištini, posebice nakon prošlogodišnjih izbora i formiranja vlade premijera Kurtija. Kurti je poznat po svojim nacionalističkim stavovima i otporu prema implementaciji sporazuma s Beogradom, što je dovelo do zastoja u dijalogu i stavljanja u pitanje budućnosti odnosa dviju strana.

U međuvremenu, EU, kao posrednik u dijalogu, pokušava pokrenuti pregovarački proces i potaknuti Prištinu na ispunjavanje svojih obveza prema Briselskom sporazumu. Miroslav Lajčak, kao specijalni izaslanik EU, aktivno lobira za formiranje ZSO i naglašava važnost suradnje između Beograda i Prištine u postizanju trajnog rješenja za njihove odnose.

No, kritike poput onih koje dolaze od Aleksandra Vulina ukazuju na duboke podjele i sukobe unutar same EU u vezi s pristupom pregovorima između Srbije i Kosova. Vulin tvrdi da su nedosljednost i nedostatak akcije EU glavni prepreka u postizanju napretka na tom polju te naglašava potrebu za transparentnijim i dosljednijim pristupom EU prema obećanjima koja su data Srbiji i Kosovu.

S druge strane, Kurti i prištinska vlada ističu suverenitet i nezavisnost Kosova kao ključne principe u pregovaračkom procesu te smatraju da je formiranje Zajednice srpskih opština neprihvatljivo rješenje. Ova suprotstavljena stajališta dodatno otežavaju postizanje kompromisa i izlazak iz političke pat pozicije.

Uz sve to, situacija na terenu dodatno je zakomplicirana zbog sve većeg međuetničkog i političkog nasilja u regiji, što dodatno otežava izglede za mirno rješavanje sukoba i normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova.

U zaključku, situacija u dijalogu između Beograda i Prištine ostaje napeta i neizvjesna, s dubokim podjelama i nesuglasicama unutar same EU te s teškoćama u postizanju kompromisa među ključnim akterima. Bez dosljedne podrške i angažmana svih strana, teško je predvidjeti konačni ishod ovog dugotrajnog političkog procesa i postizanje održivog mira i stabilnosti na Balkanu.