U Srbiji se sve više govori o važnosti očuvanja ćiriličkog pisma, koje je matično pismo srpskog naroda. Ministar kulture u tehničkom mandatu, Nikola Selaković, istakao je da je opadanje broja knjiga objavljenih na ćirilici zabrinjavajući trend. Podaci pokazuju da je broj ćiriličkih izdanja koja su otkupljena od strane javnih biblioteka opadao iz godine u godinu, što je rezultat sve manjeg broja knjiga koje se objavljuju na ovom pismu. U svetlu ovog problema, država je odlučila da će ubuduće otkupljivati samo ćirilična izdanja, što je izazvalo reakcije nekih izdavača koji su najavili bojkot ovog otkupa.
Udruženje izdavača i knjižara Srbije, zajedno sa Udruženjem profesionalnih izdavača Srbije, objavilo je da neće učestvovati na ovogodišnjem konkursu Ministarstva kulture zbog, kako su rekli, „restriktivnih i netransparentnih“ uslova. Ova odluka je izazvala dodatno nezadovoljstvo među izdavačima, koji su se osećali oštećenim zbog smanjenja budžeta za popunjavanje fondova biblioteka. Selaković je objasnio da su u ovoj godini nepredviđene okolnosti dovele do smanjenja budžeta, a da su sredstva za obavezni otkup knjiga ostala na istom nivou kao prethodnih godina.
Ministar je naglasio da je njegova želja bila da se poveća iznos sredstava za otkup knjiga, ali da su okolnosti to onemogućile. On je dodao da će novi model konkursa omogućiti da komisija više puta u toku godine zaseda i donosi posebne odluke, što će doprineti većem obuhvatu tekuće godine, što ranije nije bio slučaj.
Selaković je takođe ukazao na pasivan stav prethodnih vlada prema ovom pitanju, ističući da je država izbegavala da se aktivno bavi zaštitom ćirilice i postavljanjem pravila u izdavaštvu. On je izjavio da je ćirilica osuđena na propast ukoliko se ne preduzmu hitne mere za njeno očuvanje. U proteklim decenijama, iako je privatna inicijativa u medijskoj sferi i izdavaštvu jačala, država je izbegavala da se angažuje na ovom polju.
Ova situacija je izazvala zabrinutost među kulturnim radnicima i svim onima koji se bave očuvanjem srpske kulture i jezika. Ministar je naglasio da je važno da se zaštiti ne samo jezik, već i pismo kao deo identiteta naroda. U tom smislu, zakon o zaštiti srpskog jezika i upotrebi ćiriličkog pisma, koji su doneli Narodna skupština Republike Srbije i Narodna skupština Republike Srpske 15. septembra 2021. godine, predstavlja osnovu za buduće aktivnosti Ministarstva kulture.
U narednom periodu, Ministarstvo kulture planira da nastavi sa radom na unapređenju uslova za izdavače, kako bi se povećao broj knjiga na ćirilici i podržala njihova proizvodnja. Takođe, biće potrebno raditi na povećanju svesti javnosti o važnosti očuvanja ćiriličkog pisma i njegovom značaju za srpski narod.
Kao deo napora da se zaštiti ćirilica, Ministarstvo kulture će raditi na saradnji sa izdavačima i knjižarima, kako bi se uspostavili bolji uslovi za rad i finansiranje. U tom kontekstu, važno je da se stvore mehanizmi koji će omogućiti lakši pristup sredstvima za otkup knjiga i podršku izdavačima koji se odluče da objavljuju na ćirilici.
Očuvanje ćiriličkog pisma ne može biti zadatak samo jednog ministarstva ili neke organizacije, već zahteva angažman celokupnog društva. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati da ćirilica ostane živuće pismo srpskog naroda i deo našeg kulturnog identiteta.
