Njemačka se tradicionalno smatrala industrijskom velesilom, ali prema nedavnom izvještaju Blumberga, ti dani se možda približavaju kraju. Proizvodnja u najvećoj evropskoj ekonomiji bilježi kontinuirani pad od 2017. godine, čime se ubrzava smanjenje konkurentnosti.
Izvršni direktor GEA grupe AG, Stefan Klebert, izrazio je pesimizam u vezi budućnosti njemačke industrije, izjavivši da je malo nade za zaustavljanje ovog trenda. Blumberg navodi da su temelji njemačke industrijske proizvodnje pali kao domine, a faktori kao što su udaljavanje SAD-a od Evrope, usredsređivanje na konkurenciju sa Kinom, politička paraliza u Berlinu, infrastrukturni problemi, starenje radne snage, birokratija i nedostatak ulaganja u obrazovni sistem samo su neki od onih koji doprinose ovoj krizi.
Prema istraživanju Instituta Ifo, opadanje matematičkih vještina moglo bi koštati njemačku privredu oko 14 triliona evra proizvodnje do kraja stoljeća. Kao posljedica ove situacije, Njemačka gubi konkurentnost, postaje siromašnija i zaostaje za drugim zemljama koje ulažu u razvoj.
Hemijska industrija posebno je pogođena ovim trendom, dijelom zbog gubitka ruskog gasa, što utječe na njihove proizvodne procese. Problem predstavlja i prelazak na čisti vodonik, dok se svaka deseta kompanija planira povući iz proizvodnje.
Osim toga, Kina također stvara probleme za njemačku industriju. Smanjenje potražnje za njemačkim proizvodima na azijskom tržištu, kao i preplavljenost njemačkog tržišta kineskom konkurencijom, posebno kada je riječ o električnim automobilima, stavljaju njemačke proizvođače u težak položaj. Fabrike koje proizvode solarne panele također se suočavaju s problemima zbog konkurencije sa kineskim proizvođačima koji uživaju podršku države.
Također se ističe i problem nedostatka radne snage. Klaus Gajsderfer, izvršni direktor Ebm-Papst Grupe, upozorava da će u roku od deset godina radno sposobno stanovništvo biti premalo da bi se njemačka ekonomija mogla održati na sadašnjem nivou.
Svi ovi faktori ukazuju na to da Njemačka mora hitno preduzeti mjere kako bi se izborila sa svojim industrijskim padom. Očito je da su vremena kada se Njemačka smatrala industrijskom velesilom prošla, ali to ne znači da bi se ovaj trend ne može zaustaviti ili bar usporiti. Njemačka vlada i poslovni sektor moraju zajedno raditi na pronalaženju inovativnih rješenja koja bi im omogućila da se prilagode promjenama na tržištu i ponovno postanu konkurentni.
Nadamo se da će ova situacija poslužiti kao podstrek za Njemačku da preuzme aktivniju ulogu u pretraživanju novih prilika, razvoju tehnologija budućnosti i ulaganju u obrazovanje mladih kako bi se osiguralo da Njemačka ostane ekonomska sila i u budućnosti.
