Noć u Beogradu: Muškarac teže povređen kod Pančevačkog mosta

Stefan Milosavljević аватар

U Beogradu je tokom noći došlo do četiri saobraćajne nesreće, pri čemu je jedna osoba teško povređena, saopšteno je danas iz Hitne pomoći. Muškarac star 46 godina je zadobio teške povrede u nesreći koja se desila na Zrenjaninskom putu, kod prvog semafora posle Pančevačkog mosta, u 20:44 časova, i prevezen je u Vojnomedicinsku akademiju.

U toku noći se dogodile još tri saobraćajne nesreće sa lakšim povredama. Ekipa Hitne pomoći je intervenisala ukupno 106 puta, od čega je 25 intervencija bilo na javnom mestu, najčešće zbog lica u alkoholisanom stanju.

Saobraćajne nesreće su čest uzrok povreda i smrtnih slučajeva širom sveta. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, godišnje se u saobraćajnim nesrećama širom sveta pogine oko 1,35 miliona ljudi, dok se oko 20 do 50 miliona ljudi godišnje povredi. Saobraćajne nesreće predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem i zahtevaju efikasne preventivne mere i kampanje kako bi se smanjio broj povreda i smrtnih slučajeva.

U Srbiji, kao i u većini zemalja, vožnja pod uticajem alkohola predstavlja jedan od glavnih faktora rizika za nastanak saobraćajnih nesreća. Prema istraživanjima, alkohol je bio prisutan u organizmu vozača u mnogim slučajevima saobraćajnih nesreća sa teškim posledicama. Zbog toga je važno sprovoditi stroge zakone o alkoholu i vožnji, kao i edukativne kampanje o štetnim efektima alkohola na sposobnost vožnje.

Pored alkohola, brza vožnja, nepridržavanje saobraćajnih pravila, vožnja pod uticajem droga, upotreba mobilnog telefona tokom vožnje i umor su takođe faktori koji povećavaju rizik od saobraćajnih nesreća. Vozači treba da budu odgovorni, da poštuju saobraćajne propise i da voze bezbedno kako bi smanjili rizik od povreda sebi i drugima u saobraćaju.

Prevencija saobraćajnih nesreća i povreda podrazumeva kombinaciju različitih strategija, kao što su edukacija vozača o bezbednoj vožnji, sprovođenje zakona i pravilnika, poboljšanje infrastrukture i uslova na putevima, implementacija sigurnosnih mera u vozilima i podizanje svesti građana o važnosti bezbedne vožnje.

Jedan od ključnih faktora za smanjenje broja saobraćajnih nesreća i povreda je edukacija dece i mladih o bezbednom ponašanju u saobraćaju. Škole i vrtići treba da imaju programe edukacije o bezbednosti u saobraćaju, gde deca mogu naučiti osnovna pravila o prelasku ulice, vožnji bicikla, korišćenju pešačkih prelaza i slično.

Takođe, važno je raditi na podizanju svesti o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, kacige, kao i drugih sigurnosnih mera u saobraćaju. Sigurnosni pojasevi i kacige su jedan od najefikasnijih načina za zaštitu vozača i putnika u slučaju saobraćajne nesreće i njihova upotreba može značajno smanjiti rizik od povreda i smrtnih slučajeva.

Upravljanje saobraćajem je takođe važan aspekt prevencije saobraćajnih nesreća. Održavanje saobraćaja, postavljanje znakova upozorenja, semafora, uređaja za merenje brzine, kao i redovno održavanje i popravka puteva su ključne aktivnosti koje mogu doprineti smanjenju broja saobraćajnih nesreća.

Ukupno gledano, prevencija saobraćajnih nesreća zahteva koordinirane akcije svih relevantnih institucija, organizacija i pojedinaca kako bi se poboljšala bezbednost u saobraćaju i smanjio broj povreda i smrtnih slučajeva. Edukacija, sprovođenje zakona, poboljšanje infrastrukture i podizanje svesti o važnosti bezbedne vožnje su ključne strategije za postizanje ovog cilja. Bezbednost u saobraćaju treba da bude prioritet za sve učesnike u saobraćaju kako bi se stvorili bezbedni uslovi za vožnju i smanjili negativni efekti saobraćajnih nesreća na društvo.

Stefan Milosavljević аватар