Marko Lopušina je nedavno objavio treći tom Enciklopedije srpske dijaspore, koji je posvećen Srbima u balkanskim zemljama. U prvih dva toma, fokus je bio na srpskom narodu u prekomorskim zemljama i na Starom kontinentu. Balkan se smatra matičnom teritorijom srpskog naroda, gdje su Srbi stekli nacionalnu, državnu i versku samostalnost i nezavisnost. Kada su se Južni Sloveni doselili s prostora iza Karpata, plemenski Srbi su se proširili od Soluna preko tri Morave do Dalmacije i Jadranskog mora. Danas, četiri srpske otadžbinske zemlje obuhvataju ovu teritoriju – Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te Hrvatska. Međutim, Lopušina ističe da se u ovom tomu fokusira na balkanske zemlje srpske dijaspore, gdje su Srbi domorodci, rasejani ili useljeni kao novi gastabajteri.
Ove države u koje su Srbi rasejani na Balkanu su Albanija, Bugarska, Grčka, Kipar, Mađarska, Rumunija, Severna Makedonija, Slovenija i Turska. Lopušina naglašava da je odlučio istražiti ovu temu jer su ove zemlje oko matičnih zemalja srpskog naroda, te smatra da je važno istražiti prisutnost i doprinos Srba u tim zemljama. Enciklopedija pruža brojne zanimljive podatke o srpskoj dijaspori na Balkanu, koji su važni za razumijevanje složene povijesti i identiteta srpskog naroda.
U tom trećem tomu, Lopušina istražuje različite aspekte prisutnosti Srba u balkanskim zemljama, uključujući kulturnu, političku i gospodarsku sferu. On navodi da su Srbi doprinijeli razvoju ovih država kroz svoju angažiranost u obrazovanju, umjetnosti, znanosti, politici i drugim područjima. Također je istaknuta važnost očuvanja srpskog jezika, kulture i tradicija među srpskom dijasporom na Balkanu, te njihova uloga u održavanju veza s maticom.
Enciklopedija donosi detaljne profile pojedinaca, organizacija, kulturnih institucija, političkih lidera i drugih značajnih ličnosti među Srbima u balkanskim zemljama. Posebna pažnja posvećena je i istorijskim događajima koji su oblikovali prisutnost Srba u ovim zemljama, kao što su ratovi, migracije, političke promjene i društveno-ekonomske prilike. Osim toga, Enciklopedija istražuje i percepciju Srba među lokalnim stanovništvom, te njihovu integraciju i društvenu mobilnost na Balkanu.
Lopušina je proveo dugotrajna istraživanja prikupljajući podatke, intervjue i arhivske materijale kako bi što potpunije predstavio srpsku dijasporu na Balkanu. On ističe da je važno dokumentirati i valorizirati doprinos Srba u ovim zemljama, te pružiti jasan uvid u kompleksnu sliku njihovog identiteta i kulturnog naslijeđa. Enciklopedija je također namijenjena široj publici koja želi bolje razumjeti prisutnost Srba na Balkanu i doprinos koji su dali razvoju tih zemalja.
Osim toga, Lopušina naglašava važnost očuvanja veza između srpske dijaspore na Balkanu i matice, te potrebu za jačanjem suradnje u različitim područjima. Kroz detaljno istraživanje i analizu, Enciklopedija pruža dragocjeni uvid u kompleksnu povijest, kulturu i identitet srpske dijaspore na Balkanu, te ističe važnost očuvanja i promocije srpske baštine u tim zemljama.
U zaključku, treći tom Enciklopedije srpske dijaspore Marka Lopušine donosi važne informacije o prisutnosti Srba na Balkanu i njihovom doprinosu u različitim sferama života. Kroz detaljne profile, povijesne priče i analize, Enciklopedija pruža dragocjeni uvid u složenu povijest i identitet srpske dijaspore na Balkanu, te ističe važnost očuvanja srpske kulture, jezika i tradicija među srpskom zajednicom u ovim zemljama. Ova knjiga je važan izvor informacija za sve koji žele bolje razumjeti prisutnost i doprinos Srba na Balkanu, te doprinos koji su dali razvoju tih zemalja.
