Zemljotresi su prirodne katastrofe koje mogu uzrokovati velike štete i gubitke, a Srbija je jedno od područja u kojima se ti potresi često događaju. Prema stručnjacima, periodi kada je najveća aktivnost zemljotresa na Balkanu su jesen i proleće. U Srbiji se očekuje zemljotres jačine oko 5 stepeni po Rihterovoj skali, a kao najugroženije područje se ističe Šumadija.
Seizmolog Ivan Ristić ističe da je region Balkana posebno aktivan u jesen i proleće kada su u pitanju zemljotresi. Prema podacima od pre 60 godina do danas, primećeno je da su se veći zemljotresi dešavali u jesen, naročito u Hrvatskoj, dok je u proleće aktivnost zemljotresa bila izraženija u Bosni i Hercegovini.
Seizmologinja Ana Mladenović navela je da je najverovatnije mesto za zemljotres magnitude oko 5 stepeni područje Šumadije u Srbiji. Prateći geološka istraživanja i statistiku, stručnjaci su zaključili da se zemljotres te jačine može očekivati u narednih desetak godina. Neki od najtrusnijih područja u Srbiji su Kopaonik, dolina zapadne i Velike Morave, Kraljevo, Trstenik, Kruševac, Valjevo, Mionica i druga područja centralne Srbije.
Prema Mladenović, Beograd nije trusno područje, ali su mu najbliža područja, poput Mionice, Lazarevca i Valjeva, koja su trusnija. Najveći zemljotresi koji su zabeleženi u Srbiji uključuju Svilajnac, Lazarevac, Rudnik, Kopaonik, Maljen, Peć, Jagodina, Vranje, Golubac-Nova Moldava, Krupanj i druge, sa magnitudama između 4,6 i 5,9 stepeni po Rihterovoj skali.
Seizmolozi upozoravaju da je važno pratiti informacije i preduzeti odgovarajuće mere opreza u slučaju zemljotresa. Iako je teško predvideti tačno kada će se zemljotres dogoditi, važno je biti informisan o potencijalnoj opasnosti i imati plan reagovanja u slučaju potresa. Srbija je region sa istorijom zemljotresa i stoga je važno da građani budu svesni rizika i spremni za moguće scenarije.
Uz pravilnu pripremu, edukaciju i odgovarajuće infrastrukture, mogu se smanjiti štete i posledice zemljotresa. Seizmolozi rade na praćenju seizmičke aktivnosti i pružanju informacija kako bi se građani osećali sigurnije i spremnije za eventualne prirodne katastrofe. Zemljotresi su prirodne pojave koje se ne mogu potpuno sprečiti, ali se mogu ublažiti posledice pravilnim planiranjem i reagovanjem.
