Organska poljoprivredna proizvodnja u EU nastavlja da raste, što je pokazalo istraživanje Evrostat-a. U 2022. godini, površina koja se koristi za organsku poljoprivredu dostigla je 16,9 miliona hektara, što je značajno povećanje u odnosu na prethodne godine. Organiska poljoprivreda zauzima 10,5% ukupne korišćene poljoprivredne površine u Evropskoj uniji.
Evrostat je također naveo da je površina koja se koristi za organsku poljoprivredu povećana između 2012. i 2022. godine u gotovo svim zemljama EU. Ovi podaci ukazuju na sve veći trend prelaska na organsku poljoprivredu u EU, što je rezultat sve veće svesti o važnosti očuvanja životne sredine i zdravlja ljudi.
Organska poljoprivreda se sve više prepoznaje kao održiva alternativa konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Organski proizvodi se gaje bez upotrebe veštačkih đubriva, pesticida i herbicida, što ih čini zdravijim za ljudsku ishranu i manje štetnim po životnu sredinu.
Uz sve veći broj potrošača koji biraju organske proizvode zbog njihove visoke nutritivne vrednosti i manjeg uticaja na životnu sredinu, potražnja za organski uzgajanim proizvodima i dalje raste. Ovo je podstaklo i poljoprivrednike da prelaze na organsku proizvodnju kako bi zadovoljili potrebe tržišta.
Organska poljoprivreda također ima pozitivan uticaj na biodiverzitet i očuvanje prirodnih resursa. Gajenje biljaka i životinja na način koji poštuje prirodne procese i koristi održive prakse uzrokuje manju štetu ekosistemu i doprinosi očuvanju aktivnosti poljoprivrednih ecosistema.
Pored toga, organska poljoprivreda također doprinosi ruralnom razvoju, zapošljavanju i lokalnoj ekonomiji. Povećana potražnja za organskim proizvodima otvara nova radna mesta u poljoprivredi, preradi hrane, distribuciji i maloprodaji, pružajući prilike za razvoj ruralnih zajednica.
Postoje i izazovi sa kojima se susreću organski poljoprivrednici, poput većih troškova proizvodnje i manjih prinosa u poređenju sa konvencionalnom poljoprivredom. Međutim, dugoročni benefiti organske poljoprivrede, u smislu zdravlja ljudi, životne sredine i održivosti, nadmašuju ove izazove.
U cilju daljeg promovisanja organske poljoprivrede i podrške proizvođačima, Evropska unija i nacionalne vlade sprovode različite programe subvencija, edukacije i sertifikacije. Ovo pomaže organskim poljoprivrednicima da ostvare bolju konkurentnost na tržištu, osiguraju kvalitet svojih proizvoda i privuku veći broj potrošača.
Uz podršku države i sve veću svest javnosti o značaju organske poljoprivrede, očekuje se nastavak rasta organske proizvodnje u EU u narednim godinama. Ovo će imati pozitivan uticaj ne samo na zdravlje ljudi i životnu sredinu, već i na ekonomiju i društvo u celini.
U zaključku, organska poljoprivreda predstavlja sve važniju komponentu poljoprivredne proizvodnje u EU, sa tendencijom rasta i sve većom podrškom države i potrošača. Sa brojnim benefitima po zdravlje, životnu sredinu i ruralni razvoj, organska poljoprivreda ima potencijal da postane dominantan oblik poljoprivredne proizvodnje u budućnosti.
