Naučnici su nedavno otkrili drevnu galaksiju koristeći teleskop Džejms Veb, koja pruža nove dokaze o ranijem prelasku iz mračnog doba svemira nego što se prethodno verovalo. Galaksija, nazvana JADES-GS-z13-1, posmatrana je kako je izgledala oko 330 miliona godina nakon Velikog praska, događaja koji je označio početak svemira pre otprilike 13,8 milijardi godina. U poređenju s tim, Zemlja je stara oko 4,5 milijardi godina, što ističe koliko je ova galaksija udaljena i značajna.
Astrofizičar Joris Vitstok iz Centra za kosmičku zoru Univerziteta u Kopenhagenu izjavio je da je JADES-GS-z13-1 jedna od najudaljenijih galaksija poznatih do sada. Ova galaksija je važna jer se smatra da je univerzum doživeo brzo i eksponencijalno širenje odmah nakon Velikog praska, a zatim je usledio period poznat kao kosmičko mračno doba. Tokom ovog mračnog doba, mladi univerzum bio je okružen gustim maglama vodoničnog gasa u neutralnom stanju.
Kako se svemir hladio, došlo je do epohe rejonizacije kada je svemir prvi put počeo da emituje svetlost. Naučnici su sada dokazali da je galaksija JADES-GS-z13-1, jedna od najranijih poznatih galaksija, prešla u ovu epohu ranije nego što se verovalo. Vitstok je napomenuo da galaksija pokazuje veoma jasan potpis koji sugeriše postojanje izuzetno moćnog izvora ultraljubičastog zračenja, što znači da je galaksija počela rejonizaciju mnogo ranije nego što su naučnici očekivali.
Vreme kada su se formirale prve zvezde, crne rupe i galaksije naziva se kosmička zora. Tokom ovog perioda, ultraljubičasto zračenje je uzrokovalo da neutralni vodonični gas postane ionizovan, omogućavajući svetlosti da pobegnu u svemir. Kevin Hejlajn sa Univerziteta u Arizoni objasnio je da je svemir nakon Velikog praska bio sastavljen od vodonika, helijuma i tamne materije, koja se polako hladila, dok je vodonik bio u neutralnom stanju.
Istraživači su takođe sugerisali da svetlost koju je teleskop Veb otkrio u ovoj galaksiji može poticati od intenzivnog formiranja zvezda u jezgru galaksije ili prisustva supermasivne crne rupe koja troši okolni materijal. JADES-GS-z13-1 je široka oko 230 svetlosnih godina, što je znatno manja od Mlečnog puta.
Ovo otkriće predstavlja značajan korak napred u razumevanju ranih faza svemira i može pomoći istraživačima da bolje razumeju kako su se formirale prve strukture u svemiru. Dalja istraživanja i posmatranja ove galaksije mogla bi otkriti još više o njenoj prirodi i ulozi u evoluciji svemira. Naučnici se nadaju da će im ova otkrića omogućiti bolje razumevanje ne samo galaksije JADES-GS-z13-1, već i šireg konteksta u kojem se svemir razvijao.