Berba višnje je u punom jeku u Topličkom i Jablačničkom okrugu, a kvalitet je ocijenjen kao dobar. Otkupljivači za prvu klasu višnje nude cijene od 70 do 80 dinara po kilogramu. Stručnjaci za agroekonomiju smatraju da su proizvođači višnje ove godine u boljem položaju nego prošle godine, kada su cijene bile uglavnom između 40 i 50 dinara po kilogramu. Međutim, veliki troškovi proizvodnje, posebno hemikalija, preparata za zaštitu i radne snage, uznemiruju proizvođače višanja.

Proizvođač Dušan Stojanović iz Vlasotinaca ističe da nemaju direktnu komunikaciju s izvoznicima i da njihov najveći problem su nakupci koji smanjuju cijenu višnje. Trenutno, u Vlasotincu se višnja otkupljuje za 70 dinara, dok je u leskovačkom kraju cijena 80 dinara, ali proizvođači moraju sami organizovati prevoz po toj većoj cijeni. Stojanović ističe da je stvarna cijena koja bi pokrila troškove proizvodnje trebala biti preko 80 dinara po kilogramu. On također navodi da je teško pronaći računicu s ovogodišnjom otkupnom cijenom, iako je viša u odnosu na prošlu godinu. Međutim, dnevnica berača je 3.000 dinara, ali radnici ne rade u kontinuitetu, već imaju velike pauze zbog visokih temperatura. Također je problem pronaći dovoljno radne snage.

Nenad Bodolec, voćar iz okoline Bačke Topole, koristi mašinsko branje i smatra da je u boljoj poziciji od proizvođača koji plaćaju radnike za ručnu berbu višanja. On također smatra da otkupna cijena od 70 do 80 dinara nije povoljna u odnosu na troškove proizvodnje koji su porasli.

Mnogi proizvođači višanja nisu uspjeli da se izbore sa nepredvidivom situacijom na tržištu i pokriju uložena sredstva u proizvodnju. Primjer je Dragomir Tulović iz Gornjeg Milanovca, koji je prošle godine odlučio prestati se baviti voćarstvom zbog loših tržišnih uvjeta. Slično iskustvo imali su i mnogi drugi proizvođači.

Direktor Instituta za agroekonomiju, profesor Zoran Rajić, smatra da su proizvođači višanja ove godine u boljem položaju u poređenju s proizvođačima malina i borovnica. Očekuje se da cijena za prvu klasu višnje bude oko 70 dinara, s mogućom dodatnom povećanjem od deset posto. Za višnju namijenjenu industrijskoj preradi, očekuje se cijena oko 50 dinara po kilogramu, što je značajno veće u odnosu na prošlu godinu. Profesor Rajić također upozorava na konkurenciju s Turskom, koja ima dobar rod višanja uz niže cijene od Srbije.

Uz sve navedeno, proizvođači višanja u Srbiji se suočavaju s brojnim izazovima, od visokih troškova proizvodnje do poteškoća s otkupom i prodajom. Potrebno je unaprijediti tržište i olakšati proizvođačima pristup sigurnoj i stabilnoj prodaji njihovih proizvoda. Samo tako će se osigurati budućnost voćarske industrije u zemlji.