Prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Slovenija će do 2029. prestići Italiju po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći i približiti se Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj. Slovenija već prestiže Grčku, Portugal i Španjolsku po tom pokazatelju, a očekuje se da će se ta razlika povećati u idućim godinama.
MMF predviđa jačanje ekonomske aktivnosti u Sloveniji od 2,5 odsto u 2025. godini, te oko 2,7 odsto u godinama koje slijede. Ovo je znatno manji rast u usporedbi s razdobljem prije pandemije covida 19, ali će ipak Sloveniju približiti razvijenim zemljama Europe.
Slovenski BDP po stanovniku, izražen u standardima kupovne moći, ove godine iznosi 53.290 tzv. prilagođenih međunarodnih dolara, a očekuje se da će do 2029. porasti na 66.680, prema prognozama MMF-a. Ova vrijednost bi bila veća od Italije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Dok su razvojne razlike unutar Italije velike, i često se događa da sjever Italije ima viši standard života od juga, Slovenija će se približiti Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu po BDP-u po stanovniku i kupovnoj moći. Francuska bi trebala imati BDP po stanovniku od 70.150 internacionalnih dolara do 2029., dok bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo dosegnuti 68.700 dolara.
Slovenija je već prestigla Grčku, Portugal i Španjolsku po ovom pokazatelju, ali i dalje zaostaje za Austrijom, Njemačkom i ostalim članicama EU na sjeverozapadu i sjeveru Europe.
Poljska, Litva i Češka također očekuju snažan rast BDP-a po stanovniku prema standardima kupovne moći do 2029. Velika razlika se primjećuje u razvoju Mađarske, Slovačke, Latvije i Estonije, koje će zadržati niže vrijednosti pokazatelja u usporedbi s drugim europskim zemljama.
Rumunija brzo sustiže zapadne zemlje zahvaljujući dinamičnom rastu nakon ulaska u EU 2007. godine, a očekuje se da će BDP po stanovniku prema kupovnoj moći do 2029. premašiti 58.610. Bugarska, također zemlja sličnog početka kao i Rumunija, očekuje rast na 46.600.
U Hrvatskoj, koja je posljednja pristupila Europskoj uniji 2013. godine, BDP po stanovniku prema kupovnoj moći bi trebao doseći 45.700 ove godine i 57.650 do 2029. godine, prema prognozama MMF-a. Hrvatska bilježi rast, ali se još uvijek nalazi iza većine zemalja EU u sjeverozapadnoj i sjevernoj Europi.
Uz očekivani rast BDP-a po stanovniku u mnogim europskim zemljama, očekuje se da će se razlike među zemljama smanjiti te bi se mogla postići veća ekonomska stabilnost i prosperitet u Europi. Rastuća ekonomska aktivnost, iako usporena zbog pandemije, pokazuje perspektivu razvoja i napretka za zemlje članice EU.
