Ni 80 godina poslije nezapamćenih bombardiranja koje su pogodila srpsku prijestolnicu, Beograd, na Uskrs, 16. i 17. travnja 1944. godine, točan broj žrtava više savezničkih napada na glavni grad tijekom Drugog svjetskog rata i dalje nije poznat.

Prema procjenama, broj poginulih premašuje 2.000, iako su Nijemci tvrdili da je bilo gotovo 4.000 mrtvih. Samo tijekom napada 16. i 17. travnja poginulo je 1.161 ljudi, dok je 1.468 teško ranjeno. Mnogi od njih završili su u masovnim grobnicama, a najveća od njih bila je na Novom groblju.

Najmlađa evidentirana žrtva imala je samo šest mjeseci, dok je najstariji poginuli imao 84 godine. Među poginulima bilo je mnogo djece u dobi od tri, četiri ili pet godina, kao i tinejdžera od 13 do 17 godina. U porodilištu u Krunskoj ulici smrtno su stradale 22 porodilje s bebama.

Uskršnje bombardiranje nije bilo prvo, niti posljednje „praznično iznenađenje“ saveznika te godine. Prvi zračni napadi na našu zemlju započeli su već 1943. godine, a meta je bio Niš, napadnut 20. listopada 1943.

Bombe su padale po svim dijelovima grada, posebno oko željezničke stanice, na Senjaku, Čukarici, Rakovici, Topčideru, Terazijama, Slaviji, Bajlonijevoj i Kalenićevoj pijaci te Vračaru. Pogođen je kompleks bolnica, kao i porodilište u Krunskoj ulici, mostovi, tvornice, javne zgrade.

Drugog dana napada pogođen je Centralni higijenski zavod, Dom za slijepe, Bolnica za zarazne bolesti, Državni dom za mušku i žensku djecu te Dečja bolnica. Na meti je bio i logor na Sajmištu, gdje je poginulo 60, a ranjeno oko 150 zatočenih logoraša, uglavnom Srba.

Na jednom neeksplodiranom projektilu Beograđani su pronašli poruku napisanu ćirilicom „Sretan Uskrs!“. Veliki broj građana pobjegao je iz grada i živio je pod šatorima i u zemunicama između Avale i Torlaka.

U nastavku savezničke operacije, 18. svibnja saveznici su izručili oko 300 bombi na glavni grad, od kojih nijedna nije pogodila važniji njemački cilj, već su završile na privatnim kućama. Najviše su stradali Pašino brdo, Neimar i okolica Kalenićeve pijace. Procjenjuje se da je bilo oko 350 mrtvih i 650 ranjenika. Šestog lipnja stradali su dijelovi oko željezničke stanice i današnje Mostarske petlje, a 3. rujna bili su na meti mostovi. Šestog su pogođene brojne privatne kuće u Kralja Aleksandra, Zorinoj i Beogradskoj ulici.

Uskršnje bombardiranje Beograda 1944. godine ostavilo je trajne posljedice na grad, njegove stanovnike i povijest zemlje. Na taj dan su se desile tragedije koje se ne smiju zaboraviti i koje nas podsjećaju na strahote rata i nužnost mira i pomirenja među narodima.