Prema narodnim verovanjima, sadnja drveta oraha u dvorištu nije dobra ideja jer se smatra da privlači nesreću i lošu energiju. Orahovo drvo je loše za blizinu kuće zbog svojih korijena i sjene koja pada na kuću.
U narodu su se očuvala mnoga verovanja o biljkama, a hrast lužnjak se smatra najljepšim ukrasom za dvorište zbog svoje krošnje i simbola dugovječnosti. Čuvarkuća se stavlja na krov kako bi zaštitila kuću od groma, dok se bagrem ne sadi blizu kuće jer je neplodan.
Ako je drvo isečeno zbog sušenja ili oštećenja temelja kuće, možda je vreme da se promeni dizajn dvorišta i daju prednost biljkama koje su cenili naši preci.
Lipa je bila sveto drvo za Slovene zbog lekovitih cvetova i dobrog izvora hrane za pčele. Važno je da se lipa sadi sa strane kuće.
U današnje vreme, mnogi ljudi vjeruju u značaj i moć biljaka u okolini kuće. Verovanja o sadnji i brizi za biljke prenose se kroz vekove i često imaju svoje utemeljenje u narodnoj tradiciji.
Drveta oraha se smatraju simbolima nesreće i loše energije kada se sade u blizini kuće. Njihovi korijeni mogu oštetiti temelje kuće, a njihova gusta krošnja može smanjiti svetlost i vazduh koji dolazi do kuće. Zbog toga se preporučuje izbjegavanje sadnje orahova drveta u dvorištu.
Hrast lužnjak, s druge strane, smatra se simbolom dugovječnosti i prosperiteta. Njegova lepo razgranata krošnja pruža gustu hladovinu, što je čini savršenim ukrasom za dvorište. Ovo sveto drvo preferira blizinu vode i simbolizuje vezu sa prirodom i tradicijom.
Kada je u pitanju zaštita od groma, čuvarkuća i perunika se tradicionalno stavljaju na krovove kuća. Ove biljke se smatraju zaštitnicima od oluja i gromova, što ih čini popularnim u narodnim verovanjima.
Bagrem, iako jako dekorativno drvo, se ne preporučuje za sadnju blizu kuće zbog njegovog neplodnog imena. Veruje se da bagrem donosi lošu sreću i ne treba ga kalemiti.
Ako se neko drvo mora poseći zbog sušenja ili oštećenja temelja, važno je da se preoblikuje dvorište i daju prednost biljkama koje su cenjene u narodnoj tradiciji.
Lipa je simbol sreće i plodnosti za Slovene. Njene lekovite karakteristike su poznate vekovima, a njeni slatkasti cvetovi su privlačili pčele u potrazi za medom. Lipa se tradicionalno sadi sa strane kuće, kako bi donela blagostanje i zaštitu porodici.
Iako mnoga narodna verovanja o biljkama mogu zvučati kao sujeverje, iza njih često stoji mudrost starih tradicija i iskustava koja su prenošena kroz generacije. Kroz njih možemo bolje razumeti kako bilje utiče na našu okolinu i kako možemo iskoristiti njihove beneficije za naše zdravlje i blagostanje.
U savremenom životu, gde smo okruženi urbanim pejzažima i modernim tehnologijama, ponekad zaboravljamo važnost povezanosti sa prirodom i tradicijom. Biljke i drveće u našem dvorištu mogu biti više od samo dekoracije – oni su deo našeg kulturnog identiteta i veza sa našim precima. Stoga, vredno je istražiti i proučiti značenje biljaka u našem okruženju kako bismo bolje razumeli i cenili prirodni svet koji nas okružuje.
