Turistička sezona u julu na Jadranskom primorju u Hrvatskoj nije bila baš sjajna, s obzirom na podatke Hrvatske turističke zajednice. Naime, u julu je ovu regiju posjetilo 144.879 turista manje nego prošle godine, što je rezultiralo sa 117.941 noćenja manje. Ovaj trend pada posjete nije zabilježen samo na Jadranskom primorju, već i u većini županija.

Ipak, jedna od izuzetaka je Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj su dolasci turista bili u porastu. Također, Istra, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija bilježe povećanje noćenja u odnosu na prošlu godinu. Međutim, ukupan broj turista iz Njemačke, jedne od glavnih emitivnih tržišta za Hrvatsku, je opao. U julu je zabilježeno 635.370 njemačkih turista, dok je prošle godine taj broj iznosio 688.776, što predstavlja pad od 53.406 gostiju. Također, ukupan broj noćenja njemačkih turista je manji nego prošle godine.

Jedan od razloga za smanjenje broja turista i noćenja je ekonomska situacija u Njemačkoj, koja je doživjela privredni pad. Također, rast cijena u Hrvatskoj je ozbiljan faktor koji utječe na privlačnost ove destinacije. Cijene hrane i pića su primjerice drastično porasle, pa se jela mogu naći i po 30 evra, sokovi po pet evra, kugla sladoleda 3,50 evra, a pivo sedam evra.

Prema istraživanju portala „Index“, u posljednje tri godine cijene smještaja, hrane i pića u Hrvatskoj su porasle između 45 i 80 odsto, što je među najvećim rastovima među turističkim destinacijama u EU i šire. Primjerice, za sedmodnevno ljetovanje u Rovinju sa smještajem u hotelu za četveročlanu porodicu, potrebno je izdvojiti čak 3.800 evra, uz jedan obrok dnevno u restoranu i kuglu sladoleda. S druge strane, smještaj u apartmanu bi koštao oko 1.500 evra za isti period.

Cijene su postale značajan faktor privlačnosti turista, a mnogi smatraju da su previsoke i da nisu u skladu sa kvalitetom usluga koje se pružaju. Osim toga, konkurencija drugih destinacija u okruženju također utječe na odluke turista. Mnogi se odlučuju za jeftinije opcije poput Grčke, Turske ili Bugarske, gdje je kvaliteta usluga na sličnoj razini, ali su cijene mnogo povoljnije.

U konačnici, Hrvatska turistička industrija se suočava s izazovima padom broja turista i noćenja, kao i rastom cijena koji može frustrirati potencijalne posjetitelje. Potrebno je odgovarajuće reagirati na ove promjene i prilagoditi se novim trendovima u turizmu kako bi se očuvala konkurentnost ove destinacije. U suprotnom, Hrvatska bi mogla izgubiti dio svog tržišta i biti manje atraktivna opcija za turiste u budućnosti.