Poljoprivredna proizvodnja i prodaja proizvoda u Hrvatskoj doživjela je pad od 8,4% u 2023. godini u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Ukupna vrijednost prodaje proizvoda iz proizvodnje poslovnih subjekata ostala je ista, dok je otkup od porodičnih poljoprivrednih gazdinstava opao za gotovo 20%.
Pad ukupne vrijednosti prodaje i otkupa poljoprivrednih proizvoda uzrokovan je smanjenjem cijena biljnih proizvoda, dok su cijene stočarskih proizvoda porasle. Žitarice, uljarice, vino i povrće su najzastupljeniji biljni proizvodi u strukturi vrijednosti nabavke i prodaje u 2023. godini. Vrijednost žitarica i uljarica se smanjila zbog pada cijena, dok je vrijednost vina i povrća porasla zbog povećanja cijena.
Poljoprivredni sektor u Hrvatskoj igra važnu ulogu u ekonomiji zemlje. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, poljoprivreda zapošljava oko 18% stanovništva Hrvatske i čini oko 3,5% BDP-a zemlje. Raznolikost klime i zemljišta omogućava raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju, od vinogradarstva i maslinarstva do uzgoja žitarica, voća i povrća.
Žitarice poput pšenice, kukuruza i ječma su osnovni usjevi u Hrvatskoj. Kukuruz se uzgaja u većim količinama u unutrašnjosti zemlje, dok je proizvodnja masovnija na obalnom području. Pšenica se također uzgaja u većem obimu, posebno u područjima s plodnim tlima poput Slavonije i Baranje.
Uljarice poput suncokreta, soje i uljane repice također su značajni usjevi u Hrvatskoj. Suncokret se uglavnom uzgaja u Slavoniji i Baranji, dok se soja uzgaja u manjim količinama. Uljana repica se često koristi za proizvodnju biljnog ulja, koje je važan proizvod u prehrambenoj industriji.
Vino je također važan poljoprivredni proizvod u Hrvatskoj, s tradicijom koja seže stoljećima unatrag. Zemlja je poznata po svojim autohtonim sortama grožđa kao što su plavac mali, graševina i malvazija, te vinarijama koje proizvode visoko kvalitetna vina. Hrvatska je također popularna turistička destinacija zbog svojih vinogorja i vinskih tura.
Povrće kao što su rajčica, krastavci, paprika i kupus također se uzgaja u velikim količinama u Hrvatskoj. Hrvatska je poznata po svojim svježim i ukusnim povrćem, koje se koristi u mnogim tradicionalnim jelima. Osim toga, voćarska proizvodnja je također važna u zemlji, s kultivacijom voća poput jabuka, trešanja, šljiva i grožđa.
Uzgoj stoke, peradi i ribe također je bitan dio hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska je poznata po uzgoju goveda, ovaca, svinja i peradi, s proizvodnjom svježeg mesa, mlijeka i jaja. Ribička industrija također ima važnu ulogu u gospodarstvu zemlje, s uzgojem ribe kao što su pastrva, šaran i som.
Poljoprivrednici u Hrvatskoj se suočavaju s raznim izazovima u svom poslovanju, uključujući klimatske promjene, smanjenje subvencija i konkurenciju na tržištu. Ipak, hrvatski poljoprivrednici su poznati po svojoj predanosti, stručnosti i inovativnosti u proizvodnji hrane visoke kvalitete. Ministarstvo poljoprivrede poduzima mjere za podršku poljoprivrednicima kroz subvencije, edukaciju i promociju domaće proizvodnje.
U zaključku, poljoprivreda je važan sektor u Hrvatskoj s bogatom tradicijom i velikim potencijalom za dalji razvoj. Poljoprivredni proizvodi kao što su žitarice, uljarice, vino, povrće, voće, meso i mlijeko su važan dio domaće ekonomije i prehrambene industrije. Podrška poljoprivrednicima kroz subvencije, edukaciju i promociju domaće proizvodnje ključna je za održavanje i unapređenje poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj.
