Pilot pre udara povukao očajnički potez

Stefan Milosavljević avatar

Pilot putničkog aviona koji se srušio u Vašingtonu verovatno je u poslednjem trenutku pokušao da izbegne sudar sa vojnim helikopterom, ali nije uspeo, prenosi Njujork post, pozivajući se na Nacionalni savet za bezbednost u saobraćaju (NTSB). Preliminarni izveštaji sugerišu da je pilot pokušao da izvede manevar izbegavanja, ali je to bio „poslednji trenutak“ kada je već bilo prekasno za uspešnu reakciju.

U trenutku sudara, avion je bio na visini od 325 stopa (oko 99 metara) i blago je promenio ugao nagiba, što može ukazivati na pokušaj evasivnog manevra. Međutim, podaci sa dispečerske kule i crne kutije nisu se slagali u vezi visine aviona. Dispečeri su procenili da je avion bio na visini od 200 stopa (približno 61 metar), što dodatno komplikuje situaciju i može ukazivati na komunikacione greške ili greške u procenama.

Nesreća se dogodila u noći između srede i četvrtka na međunarodnom aerodromu „Ronald Regan“ u Vašingtonu. Regionalni putnički avion Bombardier CRJ700, u vlasništvu kompanije American Airlines, udario je u vojni helikopter Sikorsky H-60 Black Hawk prilikom sletanja. Na letu se nalazilo 60 putnika i četiri člana posade, dok su u helikopteru bila tri člana posade.

Ova tragedija predstavlja najveću avionsku nesreću u Sjedinjenim Američkim Državama u poslednjih 15 godina. Zvaničnici su odmah pokrenuli istragu kako bi utvrdili sve okolnosti koje su dovele do sudara i pada letelica. Ove informacije su od suštinskog značaja za unapređenje bezbednosti aviosaobraćaja, posebno u urbanim sredinama gde se nalaze vojne i civilne letelice.

U trenutku nesreće, avion je bio na putu da sleti na aerodrom kada je došlo do sudara. U takvim situacijama, visina i brzina aviona igraju ključnu ulogu u sigurnosti. Stručnjaci ukazuju na to da su komunikacijski sistemi između civilnih i vojnih letelica često komplikovani i da je važno da se obezbedi bolja koordinacija između ovih dvaju sektora.

Istraga će se fokusirati na analizu podataka iz crne kutije, kao i na svedočenja članova posade i putnika, kako bi se utvrdilo šta se tačno dogodilo u trenutku nesreće. Takođe, biće važno istražiti i procedure koje su se primenjivale u tom trenutku, kako bi se identifikovale eventualne greške ili propusti.

Ovo nije prvi put da su vojne i civilne letelice došle u kontakt. Slični incidenti su se dešavali i ranije, a svaki od njih ukazuje na potrebu za poboljšanjem bezbednosnih procedura i komunikacije. U nekim slučajevima, vojske i civilne avijacije su uspevale da izbegnu sudare zahvaljujući efikasnim sistemima upozorenja i komunikacije, ali ovaj incident ukazuje na to da je potrebno još raditi na tim aspektima.

Nakon nesreće, zvaničnici su izrazili saučešće porodicama žrtava i naglasili da će se učiniti sve da se utvrde tačne okolnosti koje su dovele do ove tragedije. Takođe, očekuje se da će se rezultati istrage koristiti za unapređenje sigurnosnih protokola u aviosaobraćaju i smanjenje rizika od sličnih incidenata u budućnosti.

U ovakvim situacijama, važno je da se postigne ravnoteža između bezbednosti i efikasnosti aviosaobraćaja. Kako se avioni sve više koriste za prevoz putnika i tereta, ključna je potreba za inovacijama u tehnologiji i procedurama koje će omogućiti sigurnije letove. Svaka nesreća predstavlja priliku za učenje i unapređenje, a nadležni organi će sigurno iskoristiti ovu tragediju kao podsticaj za dalje reforme i poboljšanja.

Stefan Milosavljević avatar