Na okruglom stolu „Povezanost na Koridoru 10“ održanom u Privrednoj komori Beograda danas su razmatrani ključni preduslovi za unapređenje transporta i logistike na Zapadnom Balkanu. Ulaganje u infrastrukturu, smanjenje čekanja kamiona na granicama EU i eliminacija administrativnih barijera na Koridoru 10 su ključni koraci za bolje pozicioniranje regiona na jedinstvenom tržištu EU i jačanje konkurentnosti kompanija.
Na skupu su bili prisutni predstavnici vlada Srbije i Slovenije, privrednih komora, poslovnih asocijacija i vodećih kompanija iz sektora transporta, logistike i lanaca snabdevanja. Ministarka privrede Adrijana Mesarović istakla je da Koridor 10 doprinosi ekonomskom razvoju Srbije, ubrzanju tranzitnog saobraćaja, međunarodnih trgovinskih tokova i prevozu putnika.
Sveukupno, unapređenje povezanosti na Koridoru 10 je od vitalnog značaja za ekonomski razvoj regiona i bolju integraciju sa EU. Smanjenje administrativnih barijera i smanjenje vremena potrebnog za prelazak granica će olakšati poslovanje kompanijama i doprineti boljoj konkurentnosti na tržištu.
Ulaganje u infrastrukturu je također ključno za unapređenje transporta i logistike na Zapadnom Balkanu. Modernizacija puta i železnice će omogućiti brže i efikasnije transportovanje robe i putnika, što će pozitivno uticati na ekonomski razvoj regiona. Također, unapređenje transporta će olakšati trgovačke tokove sa zemljama članicama EU i doprineti boljem povezivanju sa evropskim tržištem.
Osim toga, smanjenje čekanja kamiona na granicama EU je od velikog značaja za efikasnost trgovine i logistike. Brže prelazak granica će omogućiti glatko kretanje robe i smanjiti troškove transporta, što će biti od koristi kako kompanijama tako i krajnjim potrošačima.
Učesnici okruglog stola su se složili da je saradnja ključna za uspeh i da je neophodno uspostaviti partnerstva između vlada, privrednih komora, asocijacija i kompanija kako bi se postigao zajednički cilj – unapređenje transporta i logistike na Zapadnom Balkanu.
Kroz zajedničke napore i investicije, region može postati još konkurentniji na evropskom tržištu i privući veće investicije. Srbija i Slovenija su prepoznate kao ključne igrače u ovom procesu i njihova saradnja može biti od velikog značaja za dalji razvoj regiona.
U zaključku, unapređenje transporta i logistike na Zapadnom Balkanu zahteva zajedničke napore i investicije kako bi se postigao uspeh. Ulaganje u infrastrukturu, smanjenje administrativnih barijera i brže prelazak granica su ključni koraci ka boljoj povezanosti regiona sa EU i jačanju konkurentnosti kompanija. Samo kroz saradnju i partnerstvo možemo postići željene rezultate i doprineti ekonomskom razvoju regiona.