Pokrenuta istraga protiv doktora klinike iz Beograda

Stefan Milosavljević аватар

Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv lekara poliklinike zbog sumnje da je nesavesno postupao pri pružanju lekarske pomoći, što je dovelo do smrti pacijenta. Osumnjičenom je na teret stavljen član 259 stav 2 u vezi sa stavom 251 stav 1 Krivičnog zakonika, za koje je zaprećena kazna zatvora od 2 do 12 godina.

Osnovi sumnje proizilaze iz krivične prijave porodice oštećenog, izveštaja Ministarstva zdravlja, obdukcionog nalaza i sudskomedicinskog veštačenja Medicinskog fakulteta Univerziteta u Nišu, priložene lekarske dokumentacije, kao i drugih materijalnih dokaza. Saslušanje osumnjičenog je odloženo za kraj avgusta na molbu branioca osumnjičenog. U toku istrage biće ispitani predstavnici porodice oštećenog i preduzete druge dokazne radnje neophodne za donošenje odluke.

Prema naredbi o sprovođenju istrage, postoji sumnja da je lekar pri pružanju lekarske pomoći nesavesno postupao prilikom operativnog lečenja hemoroidalnih čvorova. Oštećeni je nakon zahvata trpeo jake bolove i bio lošeg opšteg zdravstvenog stanja, ali je pušten na kućno lečenje. Njegovo zdravstveno stanje se sve više pogoršavalo te je preminuo u Urgentnom centru KCS, uprkos adekvatnim medicinskim merama.

Ovaj slučaj budi zabrinutost u javnosti i izaziva diskusije o kvalitetu zdravstvene zaštite i odgovornosti lekara. Nepravilnosti u pružanju medicinske pomoći, kao što je očigledno nesavesno postupanje, mogu imati ozbiljne posledice po pacijente, kao što je u ovom slučaju tragična smrt. Važno je istaći da je odgovornost lekara ključna za bezbednost i dobrobit pacijenata te da pravda mora biti zadovoljena.

U Srbiji, kao i u drugim zemljama, postoji regulatorni okvir i kodeks etike koji definišu standarde lekarske prakse i zahtevaju pažljiv pristup u lečenju pacijenata. Lekari su dužni da pruže najbolju moguću negu pacijentima i da poštuju principe profesionalizma i etičnosti.

Nesavesno postupanje lekara je ozbiljan prekršaj koji može imati ozbiljne posledice po pacijente i njihove porodice. U ovom slučaju, smrt pacijenta je nepovratna šteta koja je mogla biti sprečena odgovornim lečenjem i praćenjem posle operacije. Pozivanje na procedura, savremena medicinska praksa, etički kodeks i zakonske norme su ključni elementi za osiguranje sigurne i kvalitetne medicinske prakse.

Očekuje se da će istraga pružiti odgovore o tome šta se dogodilo i zašto je došlo do tragičnog ishoda. Važno je da odgovorni budu identifikovani i da odgovaraju za svoje postupke u skladu sa zakonom. Pacijenti imaju pravo na bezbednu i kvalitetnu negu, a lekari imaju obavezu da tu negu pruže na profesionalan i odgovoran način.

Zdravstveni sistem treba da funkcioniše u interesu pacijenata i da obezbedi adekvatnu negu svakom pojedincu. Svi zdravstveni radnici treba da se pridržavaju propisa, procedura i standarda koji su uspostavljeni kako bi se osigurala bezbednost i dobrobit pacijenata.

Ovaj slučaj ukazuje na potrebu za unapređenjem sistema praćenja i obezbeđivanja kvaliteta zdravstvene zaštite, kao i jačanjem mehanizama odgovornosti za nepravilnosti i propuste u lečenju pacijenata. Pacijenti imaju pravo da očekuju najbolju moguću negu i da budu zaštićeni od eventualnih grešaka i propusta u radu zdravstvenih radnika.

Uprava zdravstvenih ustanova treba da preduzme sve potrebne korake kako bi osigurala da se ovakvi slučajevi ne ponove i da se pacijentima pruži adekvatna nega i podrška. Kontinuirano obrazovanje, edukacija i nadzor zdravstvenih radnika su ključni za održavanje visokih standarda u medicinskoj praksi i zaštiti pacijenata od potencijalnih rizika i komplikacija.

U krajnjem slučaju, zdravlje i život pacijenata su prioritet koji treba da bude na prvom mestu u svakom segmentu zdravstvene zaštite. Svi učesnici u sistemu zdravstvene zaštite, uključujući lekare, medicinske sestre, upravu zdravstvenih ustanova i nadležne organe, treba da sarađuju kako bi se osigurala bezbednost i kvalitet zdravstvene zaštite za sve pacijente.

Stefan Milosavljević аватар

Više članaka i postova