Svi pokušaji za uspostavljanje nezavisnosti Tajvana su osuđeni na propast, prema saopštenju kineskog ministarstva spoljnih poslova. Kineska Kancelarija za poslove Tajvana također je izrazila zabrinutost zbog inauguracije novog tajvanskog predsjednika Laj Čing-tea, i tvrdi da je on poslao „opasne“ signale koji mogu ugroziti mir i stabilnost. Laj je tokom svog inauguracionog govora pozvao Kinu da obustavi vojne i političke pretnje prema Tajvanu. On je preuzeo funkciju predsjednika nakon januarskih predsjedničkih izbora i smijenio prethodnu predsjednicu Cai Ing-ven.

Tajvan, zvanično poznat kao Republika Kina, ostrvo je koje se nalazi u Istočnom kineskom moru, blizu obale Kine. Iako se većina svjetskih zemalja pridržava politike „Jedne Kine“ koja priznaje Kinu kao jedinstvenu državu, Tajvan je uspostavio svoju vlastitu vladu i državne institucije. Od uspostavljanja Narodne Republike Kine 1949. godine, odnos između Kine i Tajvana bio je složen i pun tenzija.

Još od 1949. godine, kada je komunistička partija Kine preuzela kontrolu nad kopnom, Tajvan je bio politički i teritorijalni spor među dvije strane. Kina smatra Tajvan svojom teritorijom koja će jednog dana biti ponovo ujedinjena sa kopnom, dok Tajvan čvrsto drži da je suverena i nezavisna država. Ova situacija uzrokuje neprestane tenzije i konflikte između dvije strane.

Izbori na Tajvanu imaju veliki značaj zbog pitanja nezavisnosti i odnosa sa Kinom. Laj Čing-te, bivši premijer i lider opozicione Partije napretka, pobijedio je na izborima u januaru 2020. godine sa snažnom podrškom tajvanskog naroda. Njegova inauguraciona ceremonija je doživjela veliku pažnju globalnih medija i političara zbog tenzija sa Kinom i pitanja nezavisnosti Tajvana.

Kina je već duže vremena izrazila odlučnost da koristi sve svoje resurse kako bi spriječila bilo kakve pokušaje nezavisnosti Tajvana. S obzirom na to da Kina ima snažnu vojnu moć i ekonomski uticaj, mnogi strahuju od eskalacije napetosti između dvije strane. Lajev apel Kini za obustavu vojnih i političkih pretnji može se smatrati kao pokušaj stabilizacije odnosa između Kine i Tajvana.

Tajvanski moreuz, koji razdvaja Tajvan od kopna Kine, često je mjesto tenzija i vojnih aktivnosti. Kina je izvodila vojne vježbe i demonstracije sile u ovoj oblasti kao odgovor na poteze Tajvana koji podržava nezavisnost. Ova geopolitička situacija doprinosi globalnoj nestabilnosti i predstavlja pote potencijalnu pretnju za mir i sigurnost u Aziji.

Pitanje Tajvana i odnosa sa Kinom ima dalekosežne posledice na međunarodnu politiku i ekonomiju. Kao jedna od najvećih svjetskih ekonomija, Kina ima veliki uticaj na globalnu trgovinu i finansijska tržišta. Bilo kakve promjene u odnosu između Kine i Tajvana mogu imati veliki uticaj na geopolitičku stabilnost i bezbjednost u regiji.

Neki analitičari smatraju da je dijalog i pregovaranje jedini način da se riješe problemi između Kine i Tajvana. Uprkos dugogodišnjem sukobu, postoji mogućnost za mirno rješenje i saradnju između dvije strane. Međunarodna zajednica također igra važnu ulogu u pronalaženju rješenja za ovaj problem i podržava napore za stabilizaciju odnosa između Kine i Tajvana.

U zaključku, odnosi između Kine i Tajvana su kompleksni i puni tenzija, ali postoji mogućnost za mirno rješenje i saradnju između dvije strane. Laj Čing-te, novi predsjednik Tajvana, pozvao je Kinu da obustavi vojne i političke pretnje kako bi se postigla stabilnost i mir. Kako će se situacija dalje razvijati ostaje da se vidi, ali je važno da obe strane nastave dijalog i pregovore kako bi se izbjegla eskalacija sukoba i teret na regiji.