KOVAS do Barozo na sjeveru Portugala poznat je po jedinstvenom sistemu navodnjavanja iz 18. vijeka, koji je UNESCO proglasio svjetskom baštinom. Ovo mjesto je također poznato po vrsti meda, ali je u posljednjih nekoliko godina postalo poznato zbog litijuma, sirovine koja se naziva naftom 21. vijeka.
Stanovnici se protive izgradnji rudnika, ali portugalske vlasti odlučne su u nastavku projekta. Prošla vlada izdala je dozvole za eksploataciju litijuma na dva mjesta u zemlji – u Kovasu do Baroza i Montalegreu – smatrajući ih strateškim projektima od vitalnog značaja. Nova vlada, formirana ovog proleća, nastavila je sa projektima.
Pozitivna procjena utjecaja projekta Barroso Lithium na okoliš u sjevernom Portugalu otvorila je vrata rudarskoj kompaniji Savannah Resources iz Velike Britanije da započne radove na pripremi završnog tehničkog rješenja za projekt otvorenog rudnika na površini od oko 590 hektara.
Daniel Oliveira iz portugalske Nacionalne laboratorije za geologiju i energetiku ističe da vlada razmišlja praktično.
Većina prostora na sjeveru Portugala je napuštena, a broj ljudi je smanjen zbog nedostatka poslova. Rudnici će donijeti koristi lokalnom stanovništvu. Broj stanovnika će se povećati, novac koji će primati će se trošiti lokalno, stvoriće se uslovi za proširivanje porodica. Oliveira naglašava da je rizik od upotrebe sumporne kiseline minimalan, a preduzete su mjere da se spriječi zagađenje.
Ana Fontura Gouveija, bivša državna sekretarka za energetiku i klimu, ističe da će rudnik donijeti nova radna mjesta i finansijska sredstva kroz naknade tom području. Kompanija Savannah Resources ističe da dizajn projekta podrazumijeva minimalnu štetu za životnu sredinu i da će poljoprivredno zemljište biti očuvano gdje god je moguće.
Vlada Portugala se nada da će rudnici litijuma doprinijeti povećanju BDP za 2,5 posto godišnje tokom perioda eksploatacije. Projekti ovakvog značaja privlače brojne investicije u lancu vrednosti e-mobilnosti. Kinezi su se već uključili u igru i planiraju fabriku baterija u Portugalu, dok „Stelantis“ gradi fabriku električnih kombi vozila.
Portugal, kao i Srbija, može imati ključnu ulogu u proizvodnji litijuma u Evropi, s obzirom na manje rezerve u poređenju sa ostatkom svijeta. Srbija je treća u Evropi sa 1,2 miliona tona litijuma, dok Portugal zauzima peto mjesto sa oko 270.000 tona.
Rudnik litijuma u Srbiji bio bi podzemni, što znači manji uticaj na okoliš u odnosu na površinsku eksploataciju. Projekat „Jadar“ ima potencijal da obezbijedi sirovinu za baterije za milion e-vozila godišnje tokom četiri decenije. Očekuje se da projekat donese 20.000 novih radnih mjesta i doprinos BDP-u Srbije od 1,9 milijardi evra.
U Evropi se pažljivo prati ishod projekta u Portugalu i planovi za rudnik litijuma u Srbiji, s obzirom na potrebu za sirovinama za zeleni transport i energiju budućnosti. Rudnici litijuma mogu da budu ključni faktor u razvoju e-mobilnosti i smanjenju emisija štetnih gasova u budućnosti.
