Ministar odbrane Srbije, Miloš Vučević, nedavno je izjavio da Srbija trpi pritisak u vezi s discipliniranjem Banja Luke i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. On je rekao da Srbija vodi računa o opstanku Republike Srpske, ali ipak Republika Srpska ima svoju politiku I svoje rukovodstvo koje biraju građani na izborima.

Vučević je istaknuo da Srbija poštuje BiH kao susednu prijateljsku državu, sastavljenu od dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda te da je važno da se vode računa o svim narodima. Sve što isključuje jedan narod i jedan entitet, sve što se nameće nije dobro za BiH, rekao je Vučević.

Ovakve izjave ministra odbrane Srbije dolaze u trenutku kada se odnosi između Srbije, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine često stavljaju pod povećalo. Neki analitičari upozoravaju na moguće negativne posljedice tih izjava jer bi mogle doprinijeti eskalaciji trenutne političke krize u BiH.

Odnosi između Srbije i Bosne i Hercegovine su kompleksni, posebno zbog entiteta Republike Srpske koji, prema većini analitičara, ima bliske veze s Beogradom, uglavnom zbog etničkih i kulturnih sličnosti. S druge strane, veze između Srbije i Federacije BiH su puno slabije i posljednjih godina bile su opterećene nizom političkih sporenja.

Ovo nije prvi put da se zvaničnici iz Beograda upliću u unutrašnje političke procese u Bosni i Hercegovini, što je često nailazilo na negativne reakcije Bošnjaka i Hrvata. Ipak, većina Srba u Republici Srpskoj i Srbiji podržava ovakve poteze jer smatraju da je interes srpskog naroda bitan u svim dijelovima bivše Jugoslavije.

Zvaničnici iz Sarajeva osuđuju ovakve izjave i tvrde da niko izvan granica BiH ne bi trebao miješati u unutrašnje političke procese. Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, javno je izrazio nezadovoljstvo izjavama srpskih zvaničnika i optužio ih za negativno utjecanje na unutrašnje odnose u BiH.

Odnosi između Srbije i Hrvatske su poznati po brojnim sporenjima, posebno kada su u pitanju granice, ostrva u Dunavu, pa to nije bio jedini slučaj povrede granične crte. Stoga su odnosi između Srbije i Hrvatske okarakterisani kao problematični i bez većih pomaka u posljednje vrijeme. Odnosi između Hrvatske i Republike Srpske su također uslovljeni poviješću i ratnim dešavanjima, pa su stoga na relaciji Zagreb-Banja Luka postavljeni brojni politički uslovi.

Uz sve navedeno, neprestano povećavanje tenzija između zemalja regije može dovesti do destabilizacije cijelog prostora. Kako bi se spriječili daljnji problemi, bilo bi korisno da se zemlje regije usmjere na izgradnju međusobnih odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju i suradnji.

Na kraju, treba ponoviti da je odgovornost političkih lidera iznimno važna i da bi trebalo promicati dijalog te raditi na jačanju regionalne suradnje. Samo uz zajednički rad i suradnju svih zemalja regije moguće je postići političke stabilnosti i napredak u društvenom, ekonomskom i političkom smislu.