Đurđevdan je praznik koji se obeležava 6. maja i jedna je od najčešćih slava kod pravoslavnih Srba. On ima snažan kult kod Srba, koji ga smatraju oslobodiocem zarobljenih, zaštitnikom siromašnih, lekarom bolesnih, borcem protiv careva i velikomučenikom. Također se smatra da je zaslužan za stvaranje nemanjićke Srbije. Praznik Đurđevdan „naslonjen“ je na prethrišćansku mitologiju i božanstvo plodnosti Jarilo te je vezan za zdravlje, udaju, ženidbu, plodnost stoke i dobre useve.
Običaji vezani za Đurđevdan razlikuju se po krajevima gdje se praznik obeležava. Uveče uoči Đurđevdana ili na sam dan praznika, običaj je da netko od ukućana nakida zelenih grančica i njima okiti vrata, prozore, i kapije kako bi godina i dom bili berićetni. Pletenje vijenaca od đurđevskog cvijeća kao što su đurđevak, mlečika te okitivanje vrata i dvorišta također je tradicionalni običaj. Veliku važnost ima kupanje na reci prije izlaska sunca, a običaj je da se mladi opasuju vrbovim prućem, kite zdravcem, koprivom i selenom radi dobrog zdravlja.
Đurđevdan je i dan okupljanja hajduka, kada su odmetnici započinjali borbu protiv Turaka ili pljačkali trgovce i seljake. Na ovaj praznik, koji označava kraj zime i dolazak proljeća, tradicionalno se odlazi u prirodu zajedno na „Đurđevdanski uranak“ gdje se priprema jelo i piće te se pjeva i igra sve do podneva. Praznik je povezan s magijskim ritualima kao što je žrtvovanje jagnjeta Svetom Đorđu radi zaštite od vradžbina i uroka.
Iako danas predstavlja hrišćansku svetkovinu, Đurđevdan je i dalje povezan s magijskim ritualima. Postoji običaj da se na ovaj dan žrtvuje jagnje te se iscrtavaju krstići krvlju na čelu, obrazima, bradi i grudima ukućana kako bi se zaštitili od uroka. Neki smatraju Đurđevdan „idealnim“ za izvođenje rituala kojima se skidaju čini, tera crna magija i otklanjaju uroci nabačeni prethodnih pet meseci.
Đurđevdan je također najčešća slava kod Roma, a praznična trpeza obavezno uključuje jagnjetinu. Osim 6. maja, pravoslavni hrišćani slave Svetog Đorđa i 16. novembra. Iako je danas više povezan s hrišćanstvom, Đurđevdan zadržava elemente starih običaja i vjerovanja koji ga čine posebnim i važnim praznikom u srpskoj kulturi.
