Promocija istorijskih i esejističkih dela Milorada Pavića: Slobodni duh pisca

Marija Đorđević аватар

U Biblioteci grada Beograda predstavljena su prva tri toma serijala „Književnoistorijska i esejistička dela Milorada Pavića“. Na konferenciji su učestvovali profesor emeritus dr Sava Damjanov, Jasmina Mihajlović, mr Nenad Šaponja i dr Žaklina Duvnjak Radić. Projekat se sastoji od tri dela: „Istorija srpske književnosti baroknog doba“, „Istorija srpske književnosti klasicizma“ i „Istorija srpske književnosti predromantizma“.

Kulturni centar Vojvodine „Miloš Crnjanski“ i Narodna biblioteka Srbije su započeli trogodišnji projekat objavljivanja Sabranih dela književnoistorijskih studija i esejistike Milorada Pavića. Ovo su knjige koje nisu ponovo publikovane već 30 godina i ukupno će biti objavljeno devet knjiga.

Nenad Šaponja je izrazio svoje zadovoljstvo što su dela Milorada Pavića ponovo dostupna u ovoj formi. On je istakao da Pavićeve knjige pružaju uvid u period baroka, klasicizma i predromantizma. Milorad Pavić se smatra važnim srpskim književnim istoričarem 20. veka, čiji su radovi visoko cenjeni u nauci o srpskoj književnosti.

Proces ideje oko publikacije serijala je započeo kada su Sava Damjanov, Jasmina Mihajlović i Nenad Šaponja pokrenuli inicijativu. Nakon tri decenije, ova dela su ponovo štampana i jedan od ciljeva je da budu proučavana kao akademski udžbenici.

Milorad Pavić je bio poznati srpski književnik, istoričar književnosti, profesor i član SANU. Nominovan je za Nobelovu nagradu za književnost i bio je prepoznat po svojoj imaginaciji i postmodernošću. Njegovi najpoznatiji romani su „Hazarski rečnik“, „Predeo slikan čajem“, „Unutrašnja strana vetra“ i „Poslednja ljubav u Carigradu“.

U sklopu projekta „Književnoistorijska i esejistička dela Milorada Pavića“ planirano je objavljivanje ukupno devet knjiga do 2025. godine. Sava Damjanov ističe da je ovaj serijal značajan za proučavanje srpske književnosti i da nudi kompletnu sintezu Pavićevog stvaralaštva. Uz podršku stručnjaka i izdavača, ovo delo će biti dragoceno za akademsku i širu javnost.

Marija Đorđević аватар

Više članaka i postova