Prošla godina druga najtoplija u istoriji Evrope

Stefan Milosavljević аватар

Prošla godina bila je druga najtoplija godina u istoriji Evrope, sa temperaturama iznad prosjeka tokom većeg dijela godine. Izvještaj o Evropskom stanju klime za 2023. godinu pokazao je da je prosječna temperatura bila 1.02 do 1.12 stepeni Celzijusovih iznad prosjeka.

Kopernikova služba za klimatske promjene u saradnji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom predstavila je ovaj izvještaj, koji navodi da su sve tri najtoplije godine za Evropu registrovane od 2020. godine, a deset najtoplijih od 2007. godine. Tokom 11 mjeseci u godini temperature su bile iznad prosjeka, a septembar je bio najtopliji mjesec u istoriji. Zima i jesen su bile druge najtoplije zabilježene, a trend povećanja broja dana sa ‘jakim toplotnim stresom’ širom Evrope je primjećen. U 2023. godini zabilježen je rekordan broj dana sa ‘ekstremnim toplotnim stresom’.

Visok nivo opasnosti od požara primjećen je tokom većeg dijela godine u Evropi. Početak ljeta donio je opasnost od požara u sjevernoj Evropi, dok se kasnije tokom sezone proširila na jugozapadnu Evropu. U 2023. godini zabilježen je rekordan broj požara, sa 500.000 hektara spaljenih površina, čime je ovo bila četvrta godina sa najvećom zabilježenom površinom spaljenih površina u Evropskoj uniji.

Padavine širom Evrope bile su iznad prosjeka za referentni period 1991-2020, ali je površinska vlažnost zemljišta bila ispod prosjeka. U poređenju sa referentnim periodom 1991-2020, vlažnost zemljišta bila je slična kao u 2022. godini, koja je bila druga najniža u posljednjih 50 godina za Evropu. Ovo ukazuje na nastavak trenda ka sušnijim uslovima u posljednjih 20 godina.

Izvještaj je upozorio na potrebu za hitnim akcijama u borbi protiv klimatskih promjena kako bi se smanjile štetne posljedice po životnu sredinu. Klimatske promjene kao što su ekstremne temperature, suše i požari mogu imati ozbiljne posljedice po život na planeti, te je neophodno preduzimati mjere za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i promovisati održive načine života.

Republički hidrometeorološki zavod Srpske i druge relevantne institucije pozivaju građane da budu svjesni uticaja klimatskih promjena i da preduzmu korake kako bi doprinijeli očuvanju životne sredine. Promovisanje ekološki prihvatljivih praksi u svakodnevnom životu može pomoći u zaštiti planete i stvaranju bolje budućnosti za sve. Potrebno je zajedničko djelovanje svih društvenih grupa kako bi se stvorila održiva budućnost za sve nas.

Stefan Milosavljević аватар

Više članaka i postova