Rusija je nedavno odlučila povećati carine na izvoz pšenice za više od 18 posto, što će rezultirati carinskom stopom od 3.696,3 rublje (34,71 dolara) po metričkoj toni. Ova nova stopa će stupiti na snagu 4. decembra, prema informacijama ruskom Ministarstva poljoprivrede.
Uz pšenicu, carina na izvoz ječma će iznositi 1.767,7 rubalja (16,6 dolara) po metričkoj toni, dok će za kukuruz biti 4.127 rubalja (38,76 dolara) po metričkoj toni. Ove promene uslijedile su nakon što je stopa izvozne carine za pšenicu obračunata na osnovu indikativne cene od 223,8 dolara po metričkoj toni, za ječam po ceni od 186,5 dolara po metričkoj toni, te za kukuruz po ceni od 218,9 dolara po metričkoj toni.
Ova odluka je uslijedila kao odgovor na povećanu potražnju za ruskom pšenicom na globalnom tržištu, što je dovelo do nedostatka ovog proizvoda na domaćem tržištu. Kao rezultat toga, Rusija je odlučila povećati carine kako bi ograničila izvoz i osigurala dovoljnu količinu pšenice za svoje građane.
Ova nova carinska politika može imati značajan utjecaj na svjetsko tržište pšenice, budući da je Rusija jedan od najvećih proizvođača i izvoznika pšenice na svijetu. Povećanje carina moglo bi dovesti do rasta cijena pšenice na globalnom tržištu, što bi moglo imati negativne posljedice za zemlje koje ovise o uvozu pšenice iz Rusije.
Osim povećanja carina na izvoz pšenice, Rusija je također odlučila povećati carine na izvoz ječma i kukuruza. Ove promjene mogu dodatno utjecati na globalno tržište žitarica, s obzirom na to da su ječam i kukuruz također važne žitarice koje se koriste u prehrambenoj industriji.
Odluka Rusije da poveća carine na izvoz žitarica može biti rezultat unutrašnjih političkih i ekonomskih pritisaka, kao i pokušaj da se zaštiti domaća potrošnja hrane. Ovo je posebno važno u kontekstu globalne pandemije COVID-19, koja je dovela do poremećaja u lancu snabdijevanja i povećane potražnje za osnovnim prehrambenim proizvodima.
Uz to, povećanje carina može biti i dio šire strategije ruske vlade da diverzificira svoju ekonomiju i smanji svoju zavisnost od izvoza energenata. Povećanje izvoznih carina na žitarice može biti korak ka razvoju poljoprivrednog sektora i poticanju domaće proizvodnje hrane.
Međutim, ova odluka može imati negativne posljedice za zemlje koje ovise o uvozu ruske pšenice, ječma i kukuruza. Povećanje carina može rezultirati rastom cijena žitarica na globalnom tržištu, što bi moglo uzrokovati povećane troškove za zemlje koje uvoze ove proizvode.
Uz to, povećanje carina može dovesti do smanjenja konkurentnosti ruskih izvoznih proizvoda na globalnom tržištu, što bi moglo imati negativan utjecaj na rusku ekonomiju. Ograničenje izvoza žitarica može dovesti do smanjenja prihoda od izvoza i smanjenja deviznih prihoda za rusku ekonomiju.
U cjelini, odluka Rusije da poveća carine na izvoz pšenice, ječma i kukuruza može imati značajan utjecaj na globalno tržište žitarica. Promjene u carinskoj politici Rusije mogu dovodi do povećanja cijena žitarica na globalnom tržištu, smanjenja konkurentnosti ruskih izvoznih proizvoda i negativnih posljedica za zemlje koje ovise o uvozu ruskih žitarica.
