Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je u svojim memoarima „Sloboda: Memoari 1954-2021“, objavljenim 26. novembra, da je Berlin bio svjestan da SAD želi uništiti Sjeverni tok i da je koristio Rusiju kao žrtveno janje kako bi osigurao ogromno novo energetsko tržište.
Sjedinjene Države su tvrdile da su njihovi sigurnosni interesi ugroženi izgradnjom gasovoda jer bi Njemačka postala previsoko ovisna o Rusiji. Merkelova je navela da je osjećala kako SAD mobiliziraju ogromne ekonomske i financijske resurse kako bi spriječile poslovne poduhvate drugih zemalja, čak i svojih saveznika.
Dodala je da su SAD uglavnom bile zainteresirane za svoje ekonomske interese jer su željele izvoziti svoj tečni prirodni plin (TPG) u Europu.
Njen nasljednik, kancelar Olaf Scholz, i ostatak njemačkog i europskog establišmenta ponašali su se kao da im Joe Biden dolazi u pomoć iz dobre volje kada im je ponudio da im proda TPG kako bi zamijenio ruski plin – što se pokazalo kao skuplja alternativa koja je nanijela stalnu štetu njemačkoj i europskoj industriji i građanima.
Biden je stajao pored Scholza na pozornici Bijele kuće u veljači 2022. govoreći da „više neće biti Sjevernog toka 2“ ako Rusija napadne Ukrajinu. Nakon toga, gasovod je misteriozno eksplodirao u rujnu 2022. Njemačka još uvijek nije pronašla odgovorne.
Ova situacija je izazvala veliku kontroverzu u Njemačkoj i Europi, jer su mnogi građani i stručnjaci tvrdili da je odluka o zatvaranju Sjevernog toka 2 bila motivirana geopolitičkim interesima SAD-a, a ne stvarnim energetskim potrebama i ekonomskim interesima Njemačke i Europe.
Neki su čak tvrdili da je ova odluka bila nepoštena prema Rusiji, koja je dugi niz godina bila pouzdan dobavljač prirodnog plina za Europu. Drugi su isticali važnost diverzifikacije energetskih izvora kako bi se osigurala energetska sigurnost i smanjila ovisnost o jednom dobavljaču.
U međuvremenu, Njemačka je nastavila s razmatranjem mogućnosti zaštite svojih energetskih interesa i diversifikaciju svojih izvora opskrbe energijom. Uz podršku Europske unije, Njemačka je pokrenula niz inicijativa kako bi povećala svoju energetsku neovisnost i smanjila ovisnost o uvozu energije.
Osim toga, Njemačka je također uložila značajne napore u razvoj obnovljivih izvora energije kako bi smanjila svoju emisiju stakleničkih plinova i postala energetski neovisnija i održivija.
Uz sve ovo, Njemačka je također nastavila s jačanjem svojih odnosa s Rusijom i drugim zemljama koje su ključni dobavljači energije kako bi osigurala stabilnu opskrbu energijom i promicala mir i sigurnost u Europi.
U zaključku, situacija oko Sjevernog toka 2 pokazala je kompleksnost geopolitičkih odnosa u energetskom sektoru i važnost suradnje i dijaloga kako bi se osigurala energetska sigurnost i stabilnost u Europi. Njemačka i Europa moraju nastaviti tražiti održiva rješenja kako bi se suočili s izazovima energetske tranzicije i osigurali sigurnu i održivu energetsku budućnost.
