Proteklog ponedeljka, 22. srpnja, globalna prosječna temperatura zraka dostigla je rekordnih 17,09 Celzijevih stupnjeva, što je za 0,06 stupnjeva više od prethodnog rekorda. Klimatska agencija Europske unije, Kopernikus, koristi satelitske podatke kako bi ažurirao temperature zraka i mora u stvarnom vremenu. Preliminarni podaci ukazuju na daljnje povećanje temperatura ukoliko se ne prestane s korištenjem fosilnih goriva.
Klimatologinja Joy’s Kimutai iz Imperijal Collegea u Londonu ističe da će budući rekordi temperature biti oboreni dok ljeto doseže svoj vrhunac u sjevernoj hemisferi. Ekstremni vremenski događaji postaju duži, snažniji i češći zbog globalnog zagrijavanja, što je rezultiralo nizom katastrofa diljem svijeta.
Toplotni valovi su pogodili Aziju, Sjevernu Ameriku i Europu, uzrokujući divlje požare koji uništavaju dragocjeno bilje od ključne važnosti za reguliranje temperature na zemlji. Čak i Arktik, koji se zagrijava brže od bilo kojeg drugog dijela planete, doživio je požare, dok su zimske temperature na Antarktiku iznad normalnih vrijednosti.
Kopernikus ističe da obaranje dnevnih rekorda temperatura nije toliko zabrinjavajuće kao širi obrazac zagrijavanja. Svaki mjesec od lipnja 2023. oboren je rekord temperature u odnosu na prethodne godine, što nikada ranije nije zabilježeno. Ekstremne temperature postavljaju svijet pred neistraženu teritoriju.
Kristina Figueres, bivša čelnica UN-ovog tijela za klimatske promjene, ističe da se termin „bez presedana“ više ne može koristiti za opisivanje trenutnih temperatura. Kopernikusova mjerenja sežu do 1940., ali drugi izvori poput godova drva, slojeva leda i skeleta korala omogućavaju znanstvenicima bolje razumijevanje klimatskih promjena.
Na temelju tih podataka, period u kojem trenutno živimo mogao bi biti najtopliji u posljednjih 100.000 godina. Emisije plinova staklenika i dalje rastu unatoč obećanjima zemalja da će ih smanjiti. Kopernikus je izjavio da bi 2024. mogla biti toplija od 2023. godine, ali da je trenutno prerano za sa sigurnošću to tvrditi.
