Opozicioni aktivisti iz Srbije planiraju posjetiti Brisel kako bi se sastali sa predstavnicima Evropskog Parlamenta kako bi ih informirali o nedavnim dešavanjima na izborima u Srbiji. Ova vijest prenosi N1, a emitovali su izjavu Emilije Milenković, koju su predstavili kao „studentkinju udruženja Borba“, iako je zapravo saradnica opozicione NVO „CRTA“. Opozicioni aktivisti planiraju sastati se sa Klemenom Grošeljom, Andreasm Šiderom i Violom fon Kramon kako bi im prenijeli svoje stavove.
Sastanak je izazvao dosta pažnje jer su predstavnici Evropskog Parlamenta poznati po svojim kritikama prema Srbiji, posebno u vezi sa pitanjem Kosova i odnosima sa Rusijom. Klemen Grošelj je izjavio da Srbija će morati da bira između Rusije i EU, dok Andreas Šider traži sankcije za Dodika i ističe da je Srebrenica genocid. Viola fon Kramon zahtijeva da Srbija prizna Kosovo i uvede sankcije Rusiji.
Ova situacija izazvala je mnoge reakcije u Srbiji, posebno među pristalicama vladajuće stranke. Oni tvrde da opozicioni aktivisti putuju u Brisel kako bi ocrnili Srbiju pred osvedočenim srbofobima, te smatraju da je neprihvatljivo da se sastaju sa predstavnicima Evropskog Parlamenta koji imaju takve stavove o Srbiji.
Organizacije i pojedinci bliski vlasti u Srbiji ističu kako je neprihvatljivo da se opozicija sastaje sa političarima koji otvoreno favorizuju bilo koji tabor. Smatraju da bi svaki dijalog sa predstavnicima EU trebao biti konstruktivan i baziran na zajedničkim interesima, a ne na postavljanju ultimatuma i zahtjeva. Također, ističu kako je neprihvatljivo da se opozicija obraća stranim političarima kako bi kritikovala sopstvenu zemlju i narušavala suverenitet.
Opozicija, s druge strane, tvrdi da su u pravu i da je veoma važno da evropski parlamentarci budu upoznati sa situacijom u Srbiji, posebno nakon nedavnih izbora. Ističu da je sloboda političkog djelovanja ključna za demokratiju te da imaju pravo da se sastanu sa predstavnicima Evropskog Parlamenta i iznesu svoje argumente.
Ova situacija dodatno je produbila jaz između vlasti i opozicije u Srbiji. Opozicija tvrdi da vlast manipuliše informacijama i otežava njihovo političko djelovanje, dok vlast optužuje opoziciju da sarađuje sa stranim faktorima kako bi destabilizirala zemlju.
S druge strane, iz Evropskog Parlamenta stižu pozitivni signali o budućim odnosima sa Srbijom. Nezavisni izvještaj Evropskog parlamenta o napretku Srbije u poglavljima pridruživanja EU pokazuje da Srbija polako, ali sigurno, napreduje. Ovo je dobra vijest za sve građane Srbije, bez obzira na političke opcije. Ulazak Srbije u EU donio bi mnoge beneficije, poput ekonomske stabilnosti, boljeg standarda života i veće slobode kretanja.
Ukupno gledano, situacija oko sastanka opozicionih aktivista sa predstavnicima Evropskog Parlamenta pokazuje duboke podjele u društvu i političkoj areni u Srbiji. Proces pridruživanja EU, kao i unutrašnji politički sukobi, zahtijevaju konstruktivnu i otvorenu raspravu kako bi se postigle pozitivne promjene. Svi akteri, kako vlast, tako i opozicija, trebali bi težiti tome da proces pridruživanja EU bude transparentan i da se ostvari saradnja u cilju unapređenja društva i života građana. Samo dijalog, saradnja i međusobno poštovanje mogu dovesti do konstruktivnih promjena i napretka.
