Šta „beskrajno“ čekanje u svemiru čini ljudskom mozgu?

Stefan Milosavljević аватар

Dvoje američkih astronauta zarobljenih na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), Beri Vilmor i Sunita Vilijams, suočavaju se sa neizvesnom situacijom kada je u pitanju njihov povratak na Zemlju. Letelica Starlajner koja ih je dovela do ISS-a ima problema sa curenjem helijuma i potisnicima, zbog čega se razmatra mogućnost da se oni vrate letelicom Crew Dragon kompanije „SpaceX“.

NASA i Boing razmatraju da li će odobriti Starlajner za povratak astronauta, što bi moglo značiti da njihov boravak možda neće trajati dugo. Međutim, mogućnost šestomesečnog odlaganja postoji, što bi moglo imati negativne posledice po njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Istraživanja psihologije i biologije ljudi koji su izloženi ekstremnim uslovima, poput astronauta na ISS-u ili naučnika na Antarktiku, pokazuju da stalna aktivnost i zauzetost složenim zadacima mogu pomoći da se vreme brzo prođe. Biti u prostoru veličine unutrašnjosti aviona u uslovima neizvesnosti može biti izazovno, ali jasne informacije o planovima za povratak mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti.

Situacija sa astronautima na ISS-u otvara pitanje o tome kako ljudi podnose čekanje i neizvesnost u ekstremnim uslovima, te kako ova iskustva mogu biti primenjena na druge situacije gde je potrebno tolerisati neizvesnost i čekanje.

Stefan Milosavljević аватар