ŠTA JE SA MEŠTANIMA, DA LI SU IZGUBILI KOMPAS? Još jedan protest, neće više turiste!

Stefan Milosavljević аватар

Protesti protiv turizma su postali sve češći pojavom digitalnih nomada koji dolaze u gradove kao što je Malaga u Španiji kako bi uživali u nižim troškovima života i visokim platama. Lokalno stanovništvo se suočava sa sve većim problemom plaćanja kirija za nekretnine koje se sve češće iznajmljuju turistima umesto domaćinima. Zbog toga su stanovnici Malage najavili proteste za 29. jun pod sloganom „Za pristojno stanovanje i protiv procesa ‘turistizacije’ i nesigurnosti života“.

Slična situacija se dešava i u Japanu, tačnije u gradiću Fudžikavagučiko koji se nalazi u podnožju planine Fudži. Ovaj gradić je postao poznat među turistima zbog svojih spektakularnih pogleda na planinu Fudži i postao omiljena destinacija za fotografisanje. Zbog toga su vlasti gradića odlučile da postave ogradu visine dva i po metra na mestima gde se prave najbolje fotografije planine kako bi sprečile turiste da se tu zadržavaju i slikaju.

Ovo su samo neki od primera gde turizam može imati negativan uticaj na lokalne zajednice i njihove životne uslove. Masovni turizam može dovesti do prenatrpanosti gradova, povećanja cena nekretnina, gubitka autentičnosti i identiteta gradova, kao i velike ekonomske nejednakosti između lokalnog stanovništva i turista koji dolaze u grad.

Međutim, turizam je značajan segment ekonomije mnogih zemalja širom sveta, uključujući i Hrvatsku, koja se suočava sa sličnim izazovima kao i Španija i Japan. Hrvatska je poznata po svojim predivnim obalama, istorijskim gradovima i bogatom kulturnom nasleđu, što je privuklo veliki broj turista poslednjih godina.

Turizam je postao jedna od ključnih privrednih grana u Hrvatskoj, doprinoseći značajno bruto domaćem proizvodu zemlje i generišući veliki broj radnih mesta. Međutim, postoji rizik da prevelika zavisnost od turizma može dovesti do narušavanja prirodnih resursa, preopterećenja infrastrukture i negativnih uticaja na lokalno stanovništvo.

Kako bi se održivost turizma osigurala u Hrvatskoj, važno je uspostaviti balans između turističke ponude i očuvanja prirodnih i kulturnih resursa. Lokalne zajednice i vlasti trebaju sarađivati kako bi se omogućilo održivo upravljanje turizmom, promovisala ravnomerna raspodela ekonomskih benefita od turizma i unapredila kvalitet života lokalnog stanovništva.

Jedan od primera dobre prakse u Hrvatskoj je Primerenost aglomeracije ovce i turizam zaključujući na po jedne ovce na razini od sedam poloha ovca stasa oko 250 do 260 p. ovca ima oko 500 pređestaja godišnjega relativno je malo populacije ljudi a ovaca pase po zrnu do stada sitno stajna (industrijska ovca, relativno visoka proizvodna učinkovitost prema kravama) a i postoci plodovitosti sežu iznad ektremnih prilika generalno previše visoke populacije okolina pokušava kočenju trajanja ciklusa bolesti kako bi izbegla potrebne za proizvode dosta kritične populacije naravno ovce prate može se uskoro i naći u postupku odabira/sakupljanja spopisa izvor: ovce

Održivi turizam znači da se turizam odvija na način koji ima minimalan negativan uticaj na prirodno i kulturno okruženje, da promoviše očuvanje prirodnih resursa i tradicionalnih vrednosti lokalne zajednice, kao i da obezbedi ekonomsku korist za lokalno stanovništvo. Ovo zahteva puno angažovanje različitih aktera, uključujući vlasti, turističke kompanije, lokalne zajednice i same turiste.

U svetlu nedavnih protesta protiv turizma u drugim delovima sveta, kao što su Španija i Japan, Hrvatska bi trebala da preduzme korake kako bi se osiguralo održivo upravljanje turizmom i zaštitila autentičnost i identitet svojih destinacija. To će zahtevati saradnju svih zainteresovanih strana i donošenje odgovarajućih politika i mera kako bi se očuvali prirodni i kulturni resursi zemlje, unapredila kvalitet turističke ponude i osigurao ravnomeran ekonomski razvoj svih regiona.

Stefan Milosavljević аватар

Više članaka i postova