U gradovima širom svijeta, uključujući i one u Hrvatskoj, ljeti se često suočavamo s nepodnošljivo visokim temperaturama koje su rezultat betonskih površina, guste gradnje, malo zelenila i porasta temperatura. Da li postoji način da se gradovi rashlade tokom vrelih ljetnih dana? Jedno od rješenja mogu biti tzv. koridori hladnog vazduha.

Koridori hladnog vazduha su zelene površine, rijeke, jezera, željezničke pruge i široke ulice sa zelenilom koje omogućavaju cirkulaciju hladnog vazduha u blizini gradova. Na taj način, svjež vazduh može da dopre u središte grada, potiskujući topao vazduh i rashlađujući ulice i zgrade.

Noći u okolini gradova su svježije zbog manjka betona i asfalta, većeg prisustva zemlje, pijeska i livada. Sunčeva toplota se ne zadržava do kasno u noć, a svjež vazduh se hladi isparavanjem vode iznad lišća. Topografija takođe igra važnu ulogu, s kosinama i brdima koje omogućavaju hladnom vazduhu da struji prema dolje i da rashladi okolinu.

Brojni gradovi širom svijeta već preduzimaju korake da koriste koridore hladnog vazduha kao sredstvo za hlađenje. U Njemačkoj i drugim zemljama su provedene klimatske analize gradova, a urbanistički planovi i gradnja su usklađeni s ciljem očuvanja lokalnog sistema provjetravanja. Međutim, još uvijek postoji prostor za poboljšanje kroz smanjenje zapečaćenih površina betonom i asfaltom, sadnju drveća uz ulice, korištenje manje fosilnih goriva, ozelenjavanje krovova i fasada te povećanje površina pod sjenkom.

Uvođenje ovih mjera ne samo da može pomoći u smanjenju broja tropskih noći i poboljšanju kvalitete života, već i doprinijeti očuvanju okoline i smanjenju negativnih uticaja klimatskih promjena. Gradovi širom Hrvatske mogu učiniti mnogo da se pripreme za buduće vruće ljetne dane i postanu prijatnija mjesta za život. Pratite nas na društvenim mrežama za najnovije informacije o ovom i drugim važnim temama.