Recesija u njemačkom proizvodnom sektoru produbila se u avgustu, a oporavak nije na vidiku, zaključak je izvještaja agencije „Markit Economics“. Svaka loša vijest u vezi s ekonomskim kretanjima u Njemačkoj loša je i za ekonomska kretanja u BiH.
Ekonomisti ističu da zbog dešavanja u Njemačkoj u BiH dolazi do gašenja fabrika, gubitka radnih mjesta, ali i stagnacije rasta plata. Privrednici koji su najviše vezani za njemačko tržište najviše će biti pogođeni ovom situacijom. BiH je svojevrsni ekonomski satelit EU, a prije svega Njemačke, pa stoga ekonomska kretanja u BiH direktno ovise o ekonomiji Njemačke.
Stagniranje njemačke ekonomije odražava se na BiH kroz gašenje fabrika, gubitak radnih mjesta i stagnaciju rasta plata. Kako sada može djelovati samo riješavanje pitanja pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, BiH bi trebala raditi na unapređenju sa zemljama CEFTA i tražiti nova tržišta, poput Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja Evrope.
Ekonomista Saša Stevanović ističe da se ekonomska kriza u Njemačkoj negativno odražava na Evropu zbog nedostatka inovacija, manjih javnih investicija i drugih faktora. Direktne štete za BiH zbog smanjenog izvoza su oko 150 miliona KM, ali ukupan uticaj je mnogo veći jer njemačka ekonomija utiče na izvoz drugih zemalja.
Stevanović ističe da je potrebno učiti iz iskustava njemačke privrede posljednjih 10-15 godina i prilagoditi se novim ekonomskim uslovima. Njemačka ekonomija se suočava s konkurencijom drugih zemalja koje vode politiku konstantnih državnih deficita, što smanjuje njihovu konkurentnost.
Nakon objave izvještaja agencije „Markit Economics“, mnogi ekonomisti su zabrinuti za daljnji razvoj ekonomskih prilika u BiH. S obzirom na činjenicu da je Njemačka jedan od najvažnijih trgovinskih partnera BiH, pad u njihovoj ekonomiji može imati značajan utjecaj na izvoz i poslovanje u BiH.
Ključno je da BiH traži nova tržišta i unapređuje saradnju s drugim zemljama radi smanjenja ekonomske zavisnosti o Njemačkoj. Osim toga, važno je kontinuirano pratiti ekonomska kretanja u Njemačkoj kako bi se adekvatno reagiralo na eventualne promjene na tržištu.
Stoga, situacija u njemačkom proizvodnom sektoru zahtijeva pažljivo praćenje i spremnost na prilagodbu. BiH će morati uložiti dodatne napore kako bi se suočila s posljedicama recesije u Njemačkoj i osigurala stabilnost svoje ekonomije u budućnosti. Očekuje se da će vlasti i privrednici u BiH preduzeti konkretne korake kako bi se minimizirali negativni uticaji ove ekonomske krize.
