Stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu nastavlja rasti i dostigla je rekordnih 60,5% u 2023. godini, što je vest koja budi optimizam među stanovnicima regiona. Generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu ističe da iako ovi podaci izgledaju ohrabrujuće, ipak treba biti oprezan u vezi sa razlozima za ovaj porast zaposlenosti.

Unatoč tome, i dalje postoje značajni dispariteti u zapošljavanju između muškaraca i žena na Zapadnom Balkanu, s oko 15% manje žena zaposlenih u odnosu na muškarce. Osim toga, i dalje postoje izazovi kao što su dugotrajna nezaposlenost, rad bez prijave, te zabrinjavajući trendovi emigracije i odlaska visokoobrazovanih ljudi iz regiona.

Prema podacima Balkanskog Barometra REK, čak 20% stanovništva Zapadnog Balkana živi u inostranstvu, dok čak 71% mladih razmišlja o napuštanju svojih domova radi odlaska u inostranstvo. Razlozi za ovakav trend emigracije su mnogobrojni, uključujući niži životni standard u poređenju sa destinacijskim zemljama, slabu socijalnu zaštitu i visok nivo korupcije u regionu.

Iz RCC ističu da su politike koje ciljaju na zadržavanje radne snage na Zapadnom Balkanu sve popularnije među poslovnim subjektima. Prema istraživanjima Balkanskog Barometra, čak 70% poslovnih subjekata podržava ove politike, što je porast od 24% u odnosu na 2021. godinu. Također, 40% domaćih poslovnih subjekata izrazilo je želju da zaposli radnike sa Zapadnog Balkana, ali se i dalje često okreću trećim zemljama kako bi popunili slobodna radna mjesta.

Kvota za izdavanje radnih dozvola za strane radnike također stalno raste u ekonomijama regiona, jer se poslodavci suočavaju s nedostatkom kvalifikovane radne snage na lokalnom tržištu rada. Sve ove činjenice ukazuju na to da je potrebno hitno preduzeti mjere kako bi se zaustavio odliv radne snage iz regiona i kako bi se poboljšali uslovi za rad i život stanovnika Zapadnog Balkana.

Postavlja se pitanje kako obeležiti sledeći Dan rada sa većim brojem ljudi koji rade u regionu, a manje njih koji odlaze u inostranstvo. Neophodno je osmisliti efikasne politike zapošljavanja i unapređenja uslova rada kako bi se mladima pružile perspektive za budućnost u sopstvenim zemljama.

U svetlu ovih problema, važno je i da se građani regiona aktivno uključe u razgovor o budućnosti rada na Zapadnom Balkanu, te da se traže održiva rešenja za poboljšanje tržišta rada i smanjenje emigracije. Samo zajedničkim naporima svih relevantnih aktera može se stvoriti prosperitetnije i stabilnije okruženje za rad i život naših građana u regionu.

Ukupno govoreći, iako je stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu dostigla rekordne nivoe u 2023. godini, još uvek postoje značajni izazovi u vezi sa radom i zapošljavanjem na ovom području. Neophodno je preduzeti hitne i efikasne mere kako bi se poboljšali uslovi rada, zadržala kvalifikovana radna snaga u regionu i podstakao ekonomski razvoj.

Konačno, ključno je da se politički lideri, poslodavci, sindikati, akademska zajednica i civilno društvo udruže u zajedničkim naporima kako bi se stvorili bolji uslovi za rad i život stanovnika Zapadnog Balkana. Samo kroz saradnju i solidarnost možemo izgraditi prosperitetniju i održiviju budućnost za sve ljude na ovom delu Evrope.