Stotine ljudi na protestu u Atini na godišnjicu velikog brodoloma migranata

Stefan Milosavljević аватар

Godina dana nakon tragičnog brodoloma u kojem je poginulo oko 700 migranata iz Pakistana, Sirije i Egipta u blizini obale Grčke, stotine demonstranata okupile su se u Atini kako bi tražile odgovore o uzrocima nesreće. Oko 1.000 ljudi, uključujući preživele migrante i aktiviste, marširalo je do parlamenta noseći transparente sa fotografijama nestalih migranata. Tela nestalih migranata nisu pronađena, te je protest bio usmeren na traženje pravde i istine o ovoj tragičnoj nesreći.

Brodolom se dogodio u aprilu 2021. godine, kada je pretrpani brod koji je prevozio migrante započeo kretanje prema grčkoj obali, ali je potonuo nekoliko milja od nje. Migrantima su obećane bolje prilike za život u Evropi, ali su umesto toga naišli na smrt i nestanak. Mnogi od njih bili su mladi ljudi u potrazi za boljim životom, ali su završili kao još jedne žrtve opasnog puta preko mora.

Organizatori protesta ističu da je potrebno istražiti i razotkriti uzroke ove tragedije, te traže odgovornost za propuste koji su doveli do smrti migranata. Pored toga, oni zahtevaju bolje uslove za migrante koji pokušavaju da pređu more kako bi stigli do Evrope, kao i efikasniju i humaniju migrantsku politiku.

Ova tragedija samo je jedna u nizu sličnih nesreća koje se dešavaju duž migracionih ruta u Evropi. Migranti se često suočavaju sa opasnim uslovima na moru, nedostatkom hrane i vode, kao i pretrpanim brodovima koji su neadekvatno opremljeni za prevoz ljudi. Mnogi od njih postaju žrtve prevaranata i krijumčara ljudima koji im obećavaju lak prelazak granice, ali ih zapravo izlažu smrtnoj opasnosti.

Uprkos rizicima i opasnostima, migranti i dalje nastavljaju da prelaze more i kopnene granice kako bi stigli do željenih odredišta u Evropi. Međutim, često se suočavaju sa zatvorenim granicama, brutalnim tretmanom od strane vlasti i nedostatkom podrške i zaštite. Mnogi od njih završe u improvizovanim kampovima ili skloništima bez osnovnih uslova za život, što dodatno otežava njihovu integraciju u društvo.

Ova tragedija u Grčkoj je podsetnik na hitnost potrebe za promenom migrantskih politika i pristupa prema migrantima. Neophodno je da evropske zemlje zajedno pronađu rešenja za humanije prihvatanje i integraciju migranata, te da obezbede siguran prelaz granica i borbu protiv krijumčara ljudima.

Demonstracije u Atini su deo šireg pokreta solidarnosti sa migrantima i izbeglicama, koji se širi širom Evrope. Sve više građana se ujedinjuje u borbi za prava i dostojanstvo migranata, te traži odgovornost za propuste koji su doveli do tragedija poput ove.

Svi mi imamo odgovornost da podržimo i zaštitimo migrante i izbeglice, te da se suprotstavimo svim oblicima diskriminacije, mržnje i nasilja prema njima. Solidarnost i međuljudska podrška moraju biti osnovne vrednosti naše zajednice, a ne strah i predrasude prema drugima.

Nadam se da će se usvojene mere doprineti poboljšanju situacije migranata i izbeglica u Evropi, te da će se sprečiti buduće tragedije i gubitak nevinih života. Svi smo mi deo iste ljudske zajednice i moramo se solidarisati sa onima koji su u nevolji, pružiti im podršku i zaštitu, te omogućiti im pristojan život u okviru našeg društva.

Na kraju, treba istaći da je rešavanje problema migracije i izbeglištva složen i dugotrajan proces koji zahteva zajedničke napore svih društvenih aktera. Samo uz jaču saradnju i solidarnost možemo stvoriti bolju budućnost za sve nas, bez obzira na poreklo, nacionalnost ili versku pripadnost. Žrtve tragedije u Grčkoj zaslužuju istinu, pravdu i sećanje, te se nadamo da će njihov glas biti čut i njihova patnja prepoznata kao deo šireg problema koji zahteva hitno rešenje.

Stefan Milosavljević аватар