Nove američke tarife na kinesku robu stupile su na snagu u utorak, što je izazvalo brzu reakciju Kine koja je najavila uzvratne mere. Peking je odlučio da uvede tarife od 15% na američki ugalj i tečni prirodni gas, kao i od 10% na sirovu naftu, poljoprivredne mašine i određene automobile. U isto vreme, Kina je pokrenula antimonopolsku istragu protiv Gugla i upozorila američke kompanije da bi mogle da se nađu na listi sankcija.
Američke mere, koje uključuju tarife od 10% na svu kinesku robu, deo su strategije Donalda Trampa da izvrši pritisak na Kinu u cilju suzbijanja šverca fentanila u Sjedinjene Države. Američka vlada je identifikovala Kinu kao glavni izvor hemikalija koje koriste meksički narko-karteli za proizvodnju fentanila. Kina je, s druge strane, izjavila da preduzima korake kako bi suzbila industriju i ilegalnu trgovinu drogama.
Tramp je istakao da se nada da će Kina prestati sa slanjem fentanila u SAD, dodajući da će tarife postati znatno veće ukoliko se to ne dogodi. Portparolka Bele kuće, Kerolajn Levit, najavila je da će Tramp uskoro razgovarati sa kineskim predsednikom Ši Đinpingom, ali Tramp je izjavio da mu se ne žuri sa tim razgovorom. Na pitanje o kineskim uzvratnim tarifama, Tramp je odgovorio da je „sve u redu“.
Ovo nije prvi put da Sjedinjene Američke Države i Kina vode trgovinski rat. U 2018. godini, Tramp je povećao tarife na kinesku robu, a Kina je uzvratila svojim merama. Tramp je takođe najavio jednomesečnu pauzu na uvođenje tarifa od 25% na robu iz Meksika i Kanade nakon razgovora sa predsednicom Meksika, Klaudijom Šajnbaum, i kanadskim premijerom, Džastinom Trudoom.
Šajnbaum je izjavila da će poslati 10.000 vojnika Nacionalne garde kako bi pokušali da obuzdaju dotok fentanila iz Meksika u Sjedinjene Države. „Meksiko će ojačati severnu granicu kako bi zaustavio trgovinu drogom, posebno fentanila“, rekla je Šajnbaum. Takođe je naglasila da će dve zemlje nastaviti razgovore o bezbednosti i trgovini.
Premijer Trudo je dodao da će Kanada rasporediti novu tehnologiju i osoblje duž svoje granice sa SAD-om kako bi zaustavila protok fentanila. On je izjavio da su predložene tarife pauzirane na najmanje 30 dana dok se radi na zajedničkim rešenjima.
I Šajnbaum i Trudo, kao predstavnici zemalja koje su uz Kinu najveći trgovinski partneri SAD, izrazili su protest protiv Trampovih planova za uvođenje tarifa i obećali uzvratne mere. Kevin Haset, direktor Nacionalnog ekonomskog saveta Bele kuće, istakao je da je pogrešno nazivati ovaj sukob trgovinskim ratom, uprkos planiranim merama Meksika, Kanade i Kine.
Tramp je priznao da bi nove tarife mogle da utiču na potrošače u SAD-u, rezultirajući višim cenama hrane, benzina, automobila i drugih proizvoda. Ipak, on je naglasio da bi veće tarife bile „cena koju se isplati platiti“ kako bi se zaštitili interesi Sjedinjenih Američkih Država.
Potrošači u SAD-u mogli bi se suočiti sa višim cenama, budući da kompanije koje plaćaju carine federalnoj vladi često prebacuju deo troškova na potrošače, umesto da same snose dodatne izdatke. Tenzije su se dodatno povećale kada je lider kanadske provincije Ontario objavio da prekida saradnju sa kompanijom Ilona Maska, Starlink, kao odgovor na Trampove nove tarife. Premijer Ontarija, Dag Ford, izjavio je da Ontario neće poslovati sa kompanijama koje negativno utiču na ekonomiju.
Ova situacija predstavlja složene i dinamične odnose između Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Meksika i Kanade, gde se trgovinski sporovi prepliću sa pitanjima bezbednosti i borbe protiv droge. U narednim danima biće ključno pratiti kako će se razvijati pregovori i eventualne posledice ovih ekonomskih mera.
