Sutrašnjom konstitutivnom sednicom Skupštine rad započinje 14. parlamentarni saziv

Stefan Ristić аватар

Skupština Srbije, kao najviši zakonodavni organ, zasjedat će na svojoj konstituirajućoj sjednici sutra, kako bi novoizabrani poslanici započeli svoj mandat u 14. parlamentarnom sazivu od početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Plan je da se zakonodavni dom konstituira, a prva tačka dnevnog reda bit će izbor predsjednika, potpredsjednika, delegacija i radnih tijela.

Prema pravilima, sednicom do izbora lidera Skupštine Srbije predsjedava najstariji poslanik, Stojan Radenović, uz pomoć četiri najmlađa kolege među kojima je i Marko Milošević, unuk nekadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića. Opozicija, koja sumnja u rezultate izbora održanih 17. decembra 2023., još uvijek nije odlučila hoće li prisustvovati konstitutivnoj sjednici. Svi zakoni koji se trenutno nalaze u skupštinskoj proceduri bit će vraćeni Vladi, a onda će ih novi ministri ponovo slati u parlament na usvajanje.

U novom sazivu Skupštine Srbije najveći broj poslanika ima lista „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ sa ukupno 129 poslanika, što je apsolutna većina od 250 poslaničkih mjesta. Izborna lista „Srbija protiv nasilja“ osvojila je 65 mandata, „Ivica Dačić – premijer Srbije“ 18, „Nada za Srbiju“ 13, a isto toliko mandata dobila je i lista „Mi – glas iz naroda“. Od manjinskih stranaka u parlament ulazi Savez vojvođanskih Mađara sa šest mjesta, Stranka pravde i pomirenja Usamea Zukorlića i Demokratski savez Hrvata Tomislava Žigmanova te Stranka demokratske akcije Sulejmana Ugljanina sa po dva mandata, dok „Politička borba Albanaca se nastavlja“ i Ruska stranka dobivaju po jedno zastupničko mjesto.

Održavanjem konstitutivne sjednice počinju rokovi za formiranje Vlade. Premijerka i ministri moraju biti izabrani najkasnije 90 dana od početka rada novog saziva, a predsjednik Aleksandar Vučić najavljivao je formiranje Vlade tokom februara ili do 15. marta, kako bi poslanici mogli što prije donositi zakone povezane s primjenom evropskog plana za rast Zapadnog Balkana i raspodjelu novca iz Europske unije.

Dolaskom novih poslanika zastupljeni su i pojedini politički sukobi. Na primjer, oporba sumnja u rezultate prošlogodišnjih izbora te još nije odlučila hoće li sudjelovati u radu nove Skupštine. Odlazeći poslanici, s druge strane, mogu primati plaću do tri mjeseca nakon isteka mandata, iako se nisu vratili na svoje prethodne poslove. To znači da će veći dio njih biti i u novom skupštinskom timu.

U izbornoj kampanji, različite stranke predstavljale su različite programe i obećanja, a sada je na njima da ispoštuju svoje obećanja i pokažu svoju snagu u novom sazivu Skupštine. Svi očekuju da će se forme političkog i parlamentarnog rada izmjenjivati ovisno o aktualnim pitanjima, izazovima i predstojećim izborima. S obzirom na dinamiku političkog života, očekuje se da će i ovaj saziv Skupštine Srbije biti živahna i interesantna slika političke i parlamentarne scene u zemlji.

Stefan Ristić аватар