Sve sastojke već imate kod kuće i gotova je u tren oka

Stefan Milosavljević avatar

Uskrs je jedan od najradosnijih praznika u pravoslavnoj tradiciji, koji se obeležava okupljanjem porodice, prijatelja, i bogatom trpezom. Među nezaobilaznim specijalitetima ovog praznika je i pogača, koja može biti pripremljena na različite načine. Klasična pogača za Uskrs obično se pravi s kvascem i zahteva vreme za narastanje, ali postoji i brža verzija bez kvasca koja je idealna za one koji žele da impresioniraju svoje goste bez previše truda i vremena.

Ova brza pogača je nežna, mirisna i ukusna, sa hrskavom koricom i mekom sredinom. S obzirom na sastojke i način pripreme, može se lako prilagoditi različitim ukusima.

Sastojci za ovu pogaču su jednostavni i dostupni svima. Potrebno je: 400 g brašna (može biti belo, speltino ili mešavina), kesica praška za pecivo, kašičica soli, dva jaja, 250 ml jogurta (može i kefir), 50 ml ulja, kašičica šećera, jedno žumance i malo mleka za premaz, kao i susam, lan ili kim za posipanje po želji.

Priprema pogače započinje tako što se u velikoj činiji pomešaju brašno, prašak za pecivo, so i šećer. U drugoj činiji se umutiti jaja, dodati jogurt i ulje, pa sve sjediniti. Tečne sastojke potom sipati u smesu s brašnom i zamesiti meko testo. Ukoliko je potrebno, može se dodati još malo brašna kako bi se testo lakše oblikovalo i ne lepi se za ruke.

Nakon što se oblikuje loptica, stavi se na papir za pečenje u okrugli pleh prečnika oko 24 cm. Površina pogače se blago zareže u obliku krsta ili ukrasne šare. Premazivanje se vrši mešavinom žumanca i mleka, a po želji se može posuti semenkama. Pogača se peče u unapred zagrejanoj rerni na 180°C, otprilike 30 do 35 minuta, dok ne dobije lepu zlatnu boju.

Ova pogača ne samo da je ukusna, već i simbolizuje zajedništvo i radost koja dolazi s proslavom Uskrsa. Njena priprema može postati porodična tradicija koja okuplja sve članove porodice oko stola, čime se čuva duh praznika i lepih trenutaka provedenih zajedno.

Osim ove pogače, Uskrs se obeležava i drugim specijalitetima koji često uključuju jaja, meso, i razne vrste kolača. Pored hrane, Uskrs ima duboko duhovno značenje, koje se ogleda u obeležavanju vaskrsenja Hrista i simbolizuje nadu, obnovu i novi početak.

U današnje vreme, kada se često žuri i zaboravlja na tradiciju, priprema ovakvih jela može biti savršena prilika da se porodica okupi i provede vreme zajedno. Kulinarska tradicija je važan deo identiteta, a očuvanje starih recepata i običaja doprinosi bogatstvu kulturnog nasleđa.

Osim toga, postoje mnoge knjige koje se bave tematikom tradicionalne kuhinje, pružajući uvid u recepte koji su se prenosili s generacije na generaciju. U ovim knjigama se nalaze ne samo recepti, već i priče o načinu života, običajima i kulturi različitih naroda.

Na primer, turska kuhinja je ostavila snažan uticaj na kulinarstvo Balkana, dok italijanska kuhinja nudi bogatstvo ukusa i tradicija koje sežu vekovima unazad. Knjige o ovim kuhinjama često sadrže autentične recepte, kao i priče o istoriji i običajima, što može obogatiti svako kulinarsko iskustvo.

Bilo da pripremate uskršnju pogaču ili istražujete nove recepte iz različitih kuhinja, važno je da uživate u procesu pripreme hrane i u trenucima provedenim s voljenima. Uzimanje vremena za kuvanje i deljenje obroka može doneti radost i sreću u svakodnevni život.

Stefan Milosavljević avatar