Titova kolekcija u Prirodnjačkom muzeju pruža uvid u geološko bogatstvo i rudarsku istoriju

Stefan Milosavljević аватар

Izložba „Mineralna blaga Jugoslavije: primjerci iz poklon zbirke Josipa Broza Tita“ otvorena je u utorak navečer u Galeriji Prirodnjačkog muzeja na Kalemegdanu, gdje će trajati do ožujka 2025. godine.

Minerali iz ove zbirke pružaju uvid u geološko bogatstvo i rudarsku povijest bivše Jugoslavije. Ona ne samo predstavlja važne lokalitete i minerale karakteristične za svaku republiku SFRJ, već ilustrira razvoj rudarske industrije u posleratnom periodu.

Oko 850 minerala je izloženo, a posjetitelji mogu vidjeti mnogobrojne poklone koje je Josip Broz Tito dobio od drugih državnika.

„Najzanimljiviji dio izložbe su vjerojatno minerali iz rudnika Trepča kod Kosovske Mitrovice, poznatog po rudarenju olova i cinka. Ono što ga izdvaja od ostalih rudnika je ljepota mineralnih formi – kvarc, saleriti, galeniti…“, rekao je autor izložbe Aleksandar Luković za Euronews Srbija.

Izložba je rezultat suradnje Prirodnjačkog muzeja u Beogradu i muzeja Jugoslavije, a mnogi eksponati su pokloni koje je predsjednik Tito dobio iz različitih, posebno afričkih, država, poput Zambije.

„Ovdje posjetitelji mogu vidjeti reprezentativne primjerke različitih nalazišta te zemlje. Možemo vidjeti lijepe malahite, kvarčeve, pirotine – minerale koji su reprezentativni za mineralno blago Zambije“, objasnio je sagovornik.

Luković je istaknuo da je bio dugotrajan, gotovo trogodišnji posao pregleda zbirke predsjednika Tita te da je na izložbi predstavljen njezin dio, koji prikazuje skoro sva jugoslavenska nalazišta, poput rudnika Bor, Majdanpek, Stolica, Idrija ili istarskih rudnika.

Prema njegovim riječima, do kraja godine trebala bi izaći monografija o zbirci, a među eksponatima izložbe su i državnički pokloni iz Sovjetskog Saveza, Indije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja.

Svi posjetitelji izložbe imat će priliku vidjeti maketu rudnika iz 1949. godine. „Riječ je o rudniku Ljubija, koji se nalazi u blizini Prijedora u Bosni i Hercegovini. Napraviti takvu maketu danas bilo bi izuzetno teško“, dodao je sagovornik.

Stefan Milosavljević аватар

Više članaka i postova