Vašington — odlazeći američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da nedostatak podrške Kosova evropskom predlogu projekta Zajednice opština sa srpskom većinom sprečava Sjedinjene Države da lobiraju za procese integracije Kosova. U intervjuu za Atlantski savet u Vašingtonu, Eskobar je istaknuo potrebu za formiranjem Zajednice opština umjesto pokušaja približavanja između strana, kritizirajući Kosovo i Srbiju zbog nedostatka političke volje.

„Nuzno je da Kosovo razumije i primijeni Zajednicu opština sa srpskom većinom – to je najteže pitanje. Zato je bilo važno da Kosovo pokaže spremnost da se bavi problemima srpske manjinske zajednice. To je vrlo važno, ali i vrlo teško“, rekao je Eskobar, koji će uskoro napustiti svoju funkciju u američkoj administraciji.

On je istaknuo da je put Kosova ka europskim integracijama usko povezan s tim.“S američke strane, kad je riječ o putu Kosova ka europskim integracijama koji uključuje važne aspekte Zajednice, vjerovali smo da bi prihvaćanje europskog prijedloga – preko europskog procesa dijaloga u sporazumu kojeg garantira EU, omogućilo američkoj strani da lobira kod europskih zemalja govoreći im da je Kosovo ispunilo svaki zahtjev Europe i da bi, shodno tome, trebalo doći do novih priznanja. No bez ovog koraka nismo imali dovoljno prilike za rad“, izjavio je Eskobar.

Nespremnost Kosova da uspostavi Zajednicu opština sa srpskom većinom utjecala je na to da se aplikacija za članstvo ne nađe na dnevnom redu sjednice Komiteta Savjeta ministara SE. Parlamentarna skupština te međunarodne institucije složile su se u travnju da Kosovo postane članica.

Ipak, nekoliko europskih država postavilo je uvjet za podršku, zahtijevajući da kosovske vlasti poduzmu korake prema osnivanju Zajednice opština sa srpskom većinom u skladu s nacrtom statuta koji su im dostavile europske i američke diplomacije u listopadu 2023.

Vlada Kosova poslala je pismo Savjetu Europe u kojem se obavezala da će do kraja svibnja izraditi nacrt povelje Zajednice opština sa srpskom većinom i uputiti ga na tumačenje Ustavnom sudu, unatoč stavu glavnih europskih lidera koji su jasno stavili do znanja da takva opcija nije prikladna niti izvodljiva. U odgovoru francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Olafa Scholza i talijanske premijerke Giorgie Meloni, navodi se da predložene mjere ne rješavaju hitnu potrebu za odlučnim koracima prema uspostavljanju Zajednice te da riskiraju nanijeti dodatnu štetu dijalogu Kosova i Srbije pod posredovanjem Europske unije.

Nakon njegove izjave, mnogi su se složili da je nedostatak političke volje i spremnosti za uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom jedan od ključnih problema koji sprečava napredak Kosova prema europskim integracijama. Ova situacija također otežava lobiranje Sjedinjenih Država i drugih međunarodnih partnera za priznavanje Kosova kao neovisne države.

Izgleda da će Kosovo i dalje morati raditi na rješavanju ovog pitanja ako želi ostvariti svoje ciljeve u pristupanju Europskoj uniji, što će zahtijevati veći angažman, razumijevanje i spremnost za kompromis s drugim stranama. S druge strane, Srbija također će morati pokazati političku volju za suradnju i rješavanje sporova kako bi se osiguralo mirno suživotanje i stabilnost u regiji Zapadnog Balkana. Važno je da sve strane prepoznaju potrebu za dijalogom, tolerancijom i poštovanjem međunarodno priznatih normi kako bi se osigurala budućnost prosperitetne i mirne regije.