Ministarstvo rudarstva i energetike i Privredna komora Srbije organizirali su prvu javnu raspravu o Nacrtu Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine, kao i javnu raspravu o Izvještaju o strateškoj procjeni utjecaja Strategije razvoja energetike na okoliš.

Javna rasprava će trajati do 15. kolovoza, a 30. i 31. srpnja bit će organizirana u Nišu i Novom Sadu.

Predsjednik Odbora za energetiku PKS i direktor Elektroprivrede Srbije Dušan Živković izjavio je da energetska kriza zahtijeva novu strategiju energetike, te razvoj umjetne inteligencije, cirkularne ekonomije te proces dekarbonizacije.

„Ti procesi nametnuli su nova pravila igre, a kriza je doprinijela shvaćanju koliko su energetski suverenitet i energetska sigurnost prioritet svake države, regije,“, rekao je Živković.

Istaknuo je da će EPS biti nositelj energetske tranzicije.

„U Srbiji već postoji nešto malo manje od 800 megavata neovisnih proizvođača električne energije. Nova strategija energetike je ono što nam treba i što će nam omogućiti da sagledamo kako energetske tvrtke i gospodarstvo mogu u suživotu doći do željenih ciljeva, prije svega do dekarbonizacije,“ naveo je Živković.

Direktor Sektor za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije Mihailo Vesović rekao je da je nova strategija energetike izuzetno važna za razvoj srpskog gospodarstva i suština zelene transformacije energije.

„Suočili smo se s mnogo ograničenja u ovom periodu. Imamo opću neizvjesnost koja se odnosi na to u kojem smjeru će se kretati geopolitička zbivanja i cijene energenata na tržištu. Ta neizvjesnost čini ovu strategiju vrlo bitnom, da može odgovoriti na promjene koje će se dešavati u sljedećem periodu,“ istaknuo je Vesović.

On navodi da je važno što je vodik prepoznat kao nova područje energetike, te se otvara i mogućnost primjene nuklearne energije.

„Mislim da će ova strategija omogućiti otvaranje novog niza poslova i mogućnosti za razvoj gospodarstva. Za nas je ova strategija možda važnija od strategije industrijske politike, jer će usloviti nove druge strategije,“, kazao je Vesović.

Državni tajnik u Ministarstvu rudarstva i energetike Veljko Kovačević istaknuo je da strategija predviđa ambiciozne ciljeve za dekarbonizaciju energetskog sektora, na način da se ne ugrozi energetska sigurnost i stabilnost.

„Do 2030. godine, ukupna instalirana snaga vjetroelektrana i solarnih elektrana treba biti 3,5 GW, čime će skoro svaki drugi proizvedeni megavatsat biti iz zelene energije. Do 2040. kapacitet iz OIE bi trebao biti povećan skoro tri puta. Ove ambiciozne ciljeve možemo ostvariti ukoliko taj teret podijele javni i privatni sektor,“, rekao je Kovačević.

Strategija predviđa intenzivna ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, kao i nastavak investicija u prijenosnu mrežu.

„U naredne tri do četiri godine treba biti završene sve sekcije Transbalkanskog koridora. Planiran je i projekt Panonskog koridora, koji treba udvostručiti kapacitet prijenosne mreže prema Mađarskoj, Centralnobalkanskog koridora koji će povećati kapacitete prema Bugarskoj, i projekt Beogrid koji će omogućiti evakuaciju OIE iz Banata prema beogradskom regionu,“, kazao je.

Kako kaže, u sektoru plina i nafte, prioritet je diversifikacija opskrbe, s obzirom na visoku ovisnost o uvozu ovih energenata.

Nacrt Strategije, prema njegovim riječima, promovira i pripremanje Srbije za veću upotrebu vodika u energetici, kroz uspostavljanje zakonske regulative, jačanje tehnološkoga i znanstveno-istraživačkog potencijala.

On je naglasio da kroz Nacrt Strategije stavljena na stol tema nuklearne energije.

„Jedan od prvih koraka za uspostavljanje širokog dijaloga na ovu temu je ukidanje moratorija na nuklearnu energiju. U narednim desetljećima, bit će potrebno rješiti na održiv način kako ćemo zamijeniti baznu energiju iz termoelektrana, gdje se nuklearna energija nameće kao najbolje rješenje koje osigurava i sigurnost opskrbe i karbonsku neutralnost,“ rekao je Kovačević.