U NOVOM SADU OSNOVAN SAVEZ ZA REGENERATIVNU POLJOPRIVREDU SRBIJE: Klima je izvor neizvesnosti

Vojislav Milovanović аватар

Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije je nedavno osnovan u Novom Sadu kako bi rešio sistemske probleme u poljoprivrednoj proizvodnji i unapredio sektor regenerativne poljoprivrede. Glavni ciljevi Saveza su da se očuvaju i unaprede agroekološki uslovi za primarnu proizvodnju i da se reše promene na tržištu.

Osnivači Saveza su Poljoprivredni fakultet iz Novog Sada, Udruženje „Eko Inovacija na Balkanu“ iz Novog Sada, Institut za razvoj i inovacije iz Beograda i kompanija „Gilab“ iz Beograda, uz podršku poljoprivrednika koji već primenjuju regenerativne poljoprivredne prakse u svojoj proizvodnji. Savez će predstaviti svoje vizije, ciljeve i aktivnosti u prostorijama Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Panel diskusije će se baviti aktuelnim temama od značaja za sektor regenerativne poljoprivrede.

Regenerativne poljoprivredne prakse, koje su prvi put definisane od strane Roberta Rodejla, američkog izdavača poljoprivredne literature, obuhvataju metode kao što je pokrivanje tla tokom cele godine, čak i kada na njemu nisu zasejani usevi. Ostaci ratarskih kultura posle žetve se koriste kako bi se očuvalo tlo i poboljšali prinosi. Nedovoljna sposobnost konvencionalne poljoprivrede da se prilagodi klimatskim promenama je izvor ekonomskih i mnogih drugih neizvesnosti. Zbog toga su mere koje se podrazumevaju kao regenerativne, doprinele održavanju i poboljšanju stanja zemljišta.

Prof. dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta ističe da bi regenerativna poljoprivreda trebala doprineti održavanju i poboljšanju stanja zemljišta u agroekološkim uslovima naše zemlje. Cilj je promovirati održivu, ekonomski stabilnu i razvijenu poljoprivredu u regionu, zasnovanu na regenerativnim praksama kako bi pripremili naše poljoprivrednike da budu što nezavisniji, otporniji i stabilniji.

Savez funkcioniše kroz pet radnih grupa koje pokrivaju sve relevantne aspekte regenerativne poljoprivrede. Plan Saveza je da uključi što veći broj zainteresovanih poljoprivrednika u predavanja, treninge, kurseve i radionice i uspostavi demo-farme i promoviše digitalne tehnologije u sklopu optimizacije regenerativne proizvodnje.

Siniša Borota iz Instituta za razvoj i inovacije je istakao da je pomoć Saveza usmerena na edukaciju samih proizvođača i drugih učesnika u proizvodnji, kao i na istraživanje različitih praksi regenerativne poljoprivrede. Konačni cilj Saveza je da se podigne svest o važnosti očuvanja, prvenstveno kvaliteta zemljišta, kako bi se u budućnosti moglo odgovoriti na sve veće zahteve tržišta.

Osnivanje Saveza za regenerativnu poljoprivredu Srbije je korak napred ka unapređenju poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji. Kroz saradnju između privrede, nauke, državnih institucija, udruženja poljoprivrednika, nevladinih organizacija i drugih relevantnih učesnika, regenerativna poljoprivreda može da pruži održiva i ekonomski stabilna rešenja za sve izazove sa kojima se suočava poljoprivredni sektor.

Vojislav Milovanović аватар