Svjetska banka predviđa ubrzanje ekonomskog rasta i pad inflacije u Srbiji, ali istovremeno upozorava na značajno povećanje javnog duga. U Crnoj Gori također očekuje rast javnog duga i fiskalnog deficita zbog planiranog smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje.
U redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, koji je izdat uoči jesenjeg zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu, predviđa se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta u regionu tokom naredne godine. Procjenjuje se da će rast kolektivnog BDP-a u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji dostići 3,7 procenata u 2025. godini.
Domaći faktori i postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji igraće ključnu ulogu u ubrzanju rasta na Zapadnom Balkanu, ističe se u izvještaju. Međutim, region je i dalje podložan nekoliko rizika kao što su usporeni globalni rast, povratak inflacije, politička neizvjesnost i ekstremni vremenski uslovi.
Kako jača ekonomski rast u regionu, životni standard nastavlja se postepeno poboljšavati i približavati se onom u razvijenijim ekonomijama Evropske unije, ocjenjuje Svjetska banka. Strukturne reforme su neophodne za održavanje zamaha i ubrzanje tempa usklađivanja sa standardom u EU.
Na Zapadnom Balkanu, inflacija je ove godine smanjena, ali sporijim tempom. Crna Gora i Srbija su bile iznad regionalnog prosjeka po stopi inflacije. U regionu je zabilježeno poboljšanje situacije na tržištu rada, ali i dalje postoje izazovi poput nedostatka radne snage i potrebne obučenosti.
Svjetska banka prognozira da će se javni dug u regionu neznatno povećati ove godine, nakon tri godine uzastopnog pada, zbog rasta udjela duga u BDP-u u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Migracija je također jedan od ključnih faktora u ovogodišnjem izvještaju, pri čemu se ističe da blizu 25% stanovnika sa Zapadnog Balkana živi u inostranstvu.
U Srbiji, ekonomski rast je ubrzan u prvih šest mjeseci ove godine, dok se očekuje da inflacija ostane stabilna. Javni dug je značajno porastao, a deficit se povećao u prvih šest mjeseci ove godine. Direktne strane investicije su se dobro držale, što Svjetska banka ocjenjuje kao pozitivno.
U Crnoj Gori, očekuje se usporavanje rasta zbog slabije turističke sezone, ali se prognozira umjereni rast naredne godine. Povećanje deficita i javnog duga su također izneseni kao ključni izazovi u izvještaju.
Svjetska banka ističe potrebu za snažnom fiskalnom disciplinom kako bi se dug održao održivim u obe zemlje, a također upozorava na rizike kao što su geopolitičke neizvjesnosti, visoki troškovi spoljnog zaduživanja i politička previranja. Pad siromaštva se očekuje u oba regiona do 2026. godine.
Ukupno gledano, izvještaj Svjetske banke daje optimističnu prognozu za ekonomski rast na Zapadnom Balkanu, ali istovremeno upozorava na potrebne reforme i mjere kako bi se održala stabilnost i prosperitet u regionu.
