Globalna potrošnja fosilnih goriva i energetske emisije postigle su rekordne vrijednosti u 2023. godini, prema izvještaju Statističkog pregleda svjetske energije objavljenom u četvrtak. Iako je udeo fosilnih goriva u globalnom energetskom miksu blago smanjen tokom godine, rastuća potražnja za fosilnim gorivima bi mogla predstavljati prepreku za prelazak na energiju s nižim emisijama ugljenika kako globalno zagrijavanje prijeđe prag od 1,5°C, što bi moglo dovesti do ekstremnijih utjecaja poput porasta temperature, suša i poplava.

Prošla godina je bila prva puna godina preusmjeravanja ruske energije s Zapada nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine, te je također bila prva puna godina bez značajnih ograničenja kretanja uzrokovanih pandemijom COVID-a 19. Ukupna globalna potrošnja primarne energije dosegnula je najvišu razinu od 620 eksaedžula, dok su emisije CO2 prvi put premašile 40 metričkih gigatona.

Izvještaj bilježi promjene u trendovima upotrebe fosilnih goriva u različitim regijama. U Evropi, udio energije iz fosilnih goriva pao je ispod 70% po prvi put od industrijske revolucije. „U naprednim ekonomijama primjećujemo znakove da je potražnja za fosilnim gorivima dostigla vrhunac, što je suprotno od ekonomija na globalnom jugu gdje ekonomski razvoj i poboljšanja kvaliteta života nastavljaju poticati rast upotrebe fosilnih goriva,“ rekao je izvršni direktor Instituta za energiju Nik Vejt.

Institut za energiju, zajedno s konzultantskim kućama KPMG i Karni, objavio je godišnji izvještaj za 2023. godinu, preuzimajući od BP-a, koji je od 1950-ih bio autor izvještaja. Fosilna goriva su činila gotovo sve povećanje potražnje u Indiji 2023. godine, dok je u Kini upotreba fosilnih goriva porasla za šest posto na novi maksimum.

Kina je također činila više od polovine globalnog prirasta u proizvodnji obnovljive energije prošle godine. „Iznenađujuće je što Kina dodaje više obnovljivih izvora energije nego ostatak svijeta zajedno,“ rekao je Virli iz KPMG-a novinarima.

U svijetu se sve više ulaže u obnovljive izvore energije kao alternativu fosilnim gorivima. Brojne zemlje, poput Njemačke, Danske i Islanda, već su postigle značajan napredak u prelasku na čistu energiju i smanjenju emisija stakleničkih plinova. Međutim, kako se globalna potražnja za energijom i dalje povećava, postavlja se pitanje hoće li obnovljivi izvori energije uspjeti pokriti potrebe svjetskog energetskog sektora.

Kina je postala lider u proizvodnji obnovljive energije, ali i dalje se oslanja na fosilna goriva kako bi zadovoljila rastuću potražnju za energijom svoje rastuće populacije. S druge strane, razvijene zemlje pokušavaju smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima i promovirati obnovljive izvore energije kao ključni dio njihove energetske tranzicije.

U budućnosti, ključno će biti usmjeriti investicije prema obnovljivim izvorima energije i tehnologijama koje mogu pomoći u smanjenju emisija ugljičnog dioksida i zaustavljanju globalnog zagrijavanja. Uz suradnju vlada, svjetskih lidera i stručnjaka, moguće je postići ciljeve održive energetske tranzicije i smanjenju negativnih utjecaja na okoliš. Samo kroz zajedničke napore možemo osigurati bolju budućnost za naš planet i buduće generacije.