Na jugu i jugoistoku Srbije očekuju se lokalni pljuskovi s grmljavinom, uglavnom na području Kopaonika, Topličkog i Jablaničkog okruga, te dijelovima Pešterske visore. Jedan oblačni sustav mogao bi donijeti jače pljuskove s grmljavinom u širem području Leskovca u narednim satima.
Dobra je vijest da ne prijete katastrofalne poplave kao jučer, niti će padavine zahvatiti veće prostore, već će biti samo lokalnog karaktera. U ostalim dijelovima Srbije i u Beogradu ostaje sunčano i toplo vrijeme.
Očekivano je da se na navedenim područjima vremenske prilike stabiliziraju do kraja dana, a da se temperature zraka kreću oko prosječnih vrijednosti za ovo doba godine. Prolazni pljuskovi i grmljavina mogu se očekivati i u narednim danima, ali bez većih promjena ili ekstremnih vremenskih uvjeta.
U Srbiji je karakteristično kontinentalno klimatsko podneblje s hladnim zimama i toplim ljetima. Raznolikost reljefa i geografskog položaja rezultira raznolikim vremenskim prilikama, s čestim promjenama u kratkom vremenskom razdoblju.
Najvažniji meteorološki faktori koji utječu na klimu Srbije su udaljenost od mora, reljef, strujanje zraka, temperature mora u okolnim regijama te utjecaj susjednih klimatskih područja. Srbija je pod utjecajem pretežno suhog kontinentalnog zračnog masovnog utjecaja, s povremenim utjecajem vlažnih tropskih zračnih masa iz Sredozemlja.
Od suše do poplava, nacionalni meteorološki centri su posebno važni za praćenje i predviđanje vremenskih prilika i zaštite stanovništva od ekstremnih vremenskih uvjeta. Upravljanje rizicima od vremenskih nepogoda, promjene klime i ublažavanje posljedica ekstremnih vremenskih prilika od izuzetne su važnosti za sigurnost i blagostanje stanovništva.
Uz lokalne pljuskove i grmljavinu, Srbija se suočava s raznovrsnim vremenskim ekstremima poput toplih valova, jake kiše, snijega, oluja i vjetrova. Kroz praćenje i predviđanje vremenskih prilika, moguće je pravovremeno upozoriti stanovništvo na potencijalne opasnosti i pružiti potrebne savjete za zaštitu i sigurnost.
U kontekstu globalnih klimatskih promjena, važno je kontinuirano pratiti vremenske trendove i prilagoditi se novim uvjetima kako bi se smanjio utjecaj ekstremnih vremenskih događaja na ljude, infrastrukturu i okoliš. Unapređenje sustava upozorenja, koji se oslanja na napredne tehnologije, meteorološke modele i podatke, ključno je za brzu reakciju i učinkovito upravljanje vremenskim rizicima.
Kroz suradnju s međunarodnim organizacijama, kao što su Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Europska centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Srbija može poboljšati svoje meteorološke usluge, podatke i kapacitete, što će rezultirati boljom zaštitom stanovništva i imovine od nepogoda.
U kontekstu pandemije COVID-19, dodatni izazovi postavljeni su pred sustave za upravljanje rizicima od katastrofa, uključujući vremenske nepogode. Potrebno je uskladiti aktivnosti u pripremi, odgovoru i oporavku od vremenskih katastrofa s mjerama zaštite zdravlja i prevencije širenja virusa.
Neprekidno praćenje vremenskih prilika putem meteoroloških stanica, satelita, radara i drugih sustava za detekciju vremenskih fenomena omogućuje brzu reakciju i upravljanje rizicima. Edukacija stanovništva o sigurnosnim postupcima zaštite od vremenskih opasnosti ključna je za smanjenje rizika i povećanje otpornosti zajednice.
Uspješno upravljanje vremenskim rizicima zahtijeva integrirani pristup koji uključuje suradnju svih dionika, od lokalnih vlasti i civilnog društva do znanstvenih institucija i privatnog sektora. Kontinuirano unapređenje meteoroloških usluga, tehnologija i kapaciteta ključno je za jačanje otpornosti društva na vremenske nepogode.
Kroz ulaganje u modernizaciju meteorološke infrastrukture, edukaciju kadrova te uspostavu sustava ranog upozoravanja, Srbija može unaprijediti svoje sposobnosti za predviđanje, sprečavanje i upravljanje vremenskim rizicima. Održivo upravljanje vremenskim resursima ključno je za očuvanje okoliša, sigurnost ljudi i prosperitet zajednice.
