Pomozite njoj, ali i sebi
Mnogi ljudi vole pomagati drugima, bilo da je riječ o prijateljima, obitelji ili nepoznatima. No, jeste li znali da pomažući drugima zapravo pomažete i sebi? Postoji mnogo znanstvenih istraživanja koja su pokazala da su osobe koje redovito volontiraju ili pružaju pomoć drugima sretnije i zdravije od onih koji to ne rade.
Jedna studija provedena na Sveučilištu Harvard otkrila je da su ljudi koji redovito volontiraju manje podložni depresiji, anksioznosti i drugim mentalnim bolestima. Volontiranje može povećati osjećaj pripadnosti zajednici, poboljšati samopoštovanje i smanjiti osjećaj usamljenosti. Također, pomažući drugima, često se osjećamo korisnima i važnima, što može povećati našu emocionalnu dobrobit.
Pomažući drugima, također možemo poboljšati svoje fizičko zdravlje. Istraživanja su pokazala da volontiranje može smanjiti rizik od srčanih bolesti, hipertenzije i drugih zdravstvenih problema. Također, osobe koje redovito volontiraju imaju niži krvni tlak, smanjen rizik od prerane smrti i bolju funkciju imunološkog sustava.
Volontiranje može imati pozitivan utjecaj i na našu karijeru. Pomažući drugima, možemo stjecati nove vještine, proširiti svoju mrežu poznanika i dobiti nove poslovne prilike. Mnogi poslodavci cijene osobe koje su spremne pomoći drugima i pokazati svoju humanost. Volontiranje može biti i odličan način da se pokažemo kao timski igrači, lideri ili inovatori, što može poboljšati naše izglede za napredovanje u poslu.
Pomažući drugima, možemo također doprinijeti pozitivnim promjenama u društvu. Volontiranje može biti način da se borimo protiv socijalnih nepravdi, siromaštva, bolesti i drugih problema koji muče naše društvo. Kroz volontiranje, možemo pružiti podršku onima kojima je najpotrebnija i doprinijeti izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta za sve nas.
Naravno, pomažući drugima, moramo biti svjesni da trebamo paziti i na svoje vlastite potrebe. Važno je postaviti granice i ne preopteretiti se volontiranjem, kako bismo i sami ostali zdravi i sretni. Trebamo se pobrinuti za svoje fizičko i mentalno zdravlje, redovito se odmarati i brinuti o sebi kao što brinemo o drugima.
Uzimanje vremena za sebe može nam pomoći da ostanemo uravnoteženi i spremni za izazove koje nosi volontiranje. Važno je znati kada trebamo reći „ne“ i kad nam je potrebno malo vremena za odmor i oporavak. Uzimajući brigu o sebi, možemo bolje pomoći drugima i doprinijeti pozitivnim promjenama u svojoj zajednici.
U konačnici, volontiranje je važan način da pokažemo svoju humanost, podržimo druge i doprinesemo boljem svijetu za sve nas. Pomažući drugima, zapravo pomažemo i sebi, unapređujući svoje emocionalno, fizičko i karijerno blagostanje. Dakle, nemojte oklijevati – pronađite način kako možete pomoći drugima i učinite svijet boljim mjestom za sve nas.
