Američke vlasti su nedavno produžile dozvolu ruskim bankama obuhvaćenim sankcijama koje vrše transakcije povezane sa energentima. Ministartvo finansija Sjedinjenih Država izdalo je licencu koja omogućava ovim bankama da nastave sa poslovanjem do 1. novembra. U ovu grupu banaka spadaju Centralna banka Rusije, VTB, Alfa banka, Sberbanka, Vnešekonombank, Otkritije banka, Sovkombanka, Rosbanka, Zenit i banka Sankt Peterburga.
Ova odluka je donesena kao deo sankcija koje su prethodno uvedene bankama povezanim sa Rusijom. Američke vlasti su označile ove banke kao one koje su uključene u transakcije koje su zabranjene predsjedničkim dekretom. Mjera se odnosi na transakcije koje su povezane sa proizvodnjom, preradom, transportom i kupovinom naftnih i benzinskih proizvoda, prirodnog gasa, te energetskih resursa kao što su ugalj, drvo i bilo koji oblik uranijuma i obnovljivih energetskih resursa.
Ova odluka je izazvala različite reakcije kako u Rusiji tako i širom svijeta. Mnogi stručnjaci tvrde da su ove sankcije namijenjene da oslabe rusku ekonomiju i ograniče njen uticaj na međunarodnom tržištu energenata. Sa druge strane, neki smatraju da će ove sankcije donijeti štetu ne samo ruskim bankama već i drugim subjektima koji posluju sa energentima.
Prema nekim izvorima, ove sankcije su rezultat geopolitičkih tenzija između Rusije i Zapada. Odnosi između ove dvije strane su već duže vrijeme napeti, a ova odluka samo produbljuje jaz između njih. Mnogi analitičari tvrde da će ove sankcije imati negativne posledice po obije strane i da će dodatno otežati već komplikovanu političku situaciju.
Ono što je posebno alarmantno je činjenica da su ove sankcije već uveliko počele da se osjećaju na ruskoj ekonomiji. Mnoge banke su već prijavile pad profita i upozorile da bi ova mjera mogla imati ozbiljne posledice po njihovo poslovanje. Osim toga, ovo može dovesti do povećanja cijena energenata i drugih proizvoda, što će dodatno opteretiti ruske potrošače.
Sa druge strane, postoje i oni koji smatraju da su ove sankcije neophodne kako bi se ograničio uticaj Rusije i njenih saveznika na međunarodnom tržištu. Smatraju da je potrebno staviti tačku na agresivnu politiku Rusije prema drugim zemljama i spriječiti ih da koriste svoje ekonomske resurse u političke svrhe.
U međuvremenu, ruski zvaničnici su osudili ove sankcije i nazvali ih nepravednim i neprijateljskim potezom. Tvrdili su da su ove mjere usmjerene protiv same ruske države i njenih građana, te da će imati negativne posledice po sve koji žive u Rusiji. Također su istakli da će preduzeti odgovarajuće mjere kako bi zaštitili svoju ekonomiju i osigurali normalno funkcionisanje finansijskog sektora.
Uprkos tome, mnogi stručnjaci smatraju da su ove sankcije samo privremeno rješenje i da je potrebno pronaći dugoročno rješenje za poboljšanje odnosa između Rusije i Zapada. Smatraju da je dijalog i pregovori ključni za rješavanje međunarodnih sporova i da je potrebno izbjegavati jednostrane akcije koje samo produbljuju jaz između suprotstavljenih strana.
U zaključku, ove sankcije su samo dio šire slike tenzija između Rusije i Zapada. Njihove posledice su već počele da se osjećaju na ruskoj ekonomiji, ali je još uvijek rano procijeniti dugoročne posledice ovih mjera. Dugoročno rješenje za ove probleme leži u dijalogu i pregovorima između dvije strane, kako bi se pronašao održiv način da se riješe međunarodni sporovi i osigura stabilnost na globalnom nivou.
