Vile na moru stoje prazne

Vojislav Milovanović аватар

Hrvatska turistička industrija suočava se s izazovima uslijed neusklađenosti ponude i potražnje u sektoru smještaja tijekom ljetne sezone 2024. Zoran Pejović, glavni izvršni direktor za transformaciju poslovanja u Lošinj Hotels & Villas, istaknuo je nedostatak ravnoteže između luksuznih hotela, hotela srednje klase te privatnog smještaja, poput apartmana i vila s privatnim bazenima, u Hrvatskoj. Navodi da Hrvatska nema ni jedan globalni luksuzni brend, što predstavlja ograničenje u privlačenju određenih segmenata turista.

Pejović je izrazio zabrinutost zbog velikog broja slobodnih soba i kuća s bazenima koje su dostupne putem platforme Airbnb tijekom vrhunca sezone. Samo u Istri postoji 467 kuća koje odgovaraju kriterijima pretrage, dok ih u Kvarneru ima 387, a u Dalmaciji 405. Ukupno, to je 1.259 kuća i vila s bazenima, s gotovo 5.000 slobodnih soba, što bi u hotelima predstavljalo kapacitet od 25 hotela sa po 200 soba.

Pejović je također istaknuo da privatni iznajmljivači nemaju iste resurse i alate kao hotelska industrija te su stoga prisiljeni spuštati cijene kako bi privukli goste. Prema njegovim riječima, strategija se svodi na „moljenje banaka da im produže kredite i nada da će se dogoditi neki novi globalni poremećaj koji bi donio posao na našu obalu“. Ovakav pristup nije održiv na duže staze i zahtijeva promjene u turističkoj strategiji Hrvatske.

Osim nedostatka ravnoteže između različitih vrsta smještaja, Hrvatska se također suočava s nedostatkom globalnih luksuznih brendova u turističkoj ponudi. Ovakvi brendovi mogu privući određene segmente turista i doprinijeti internacionalizaciji turističke ponude Hrvatske. Potrebno je ulaganje u razvoj i promociju luksuznih smještajnih kapaciteta kako bi se povećala atraktivnost destinacije i diverzifikirala turistička ponuda.

Kako bi se riješili izazovi s kojima se suočava hrvatski turizam, potrebno je uspostaviti ravnotežu između luksuznih hotela, hotela srednje klase i privatnog smještaja te promovirati raznolikost ponude. Također, potrebno je ulagati u razvoj brendiranja i internacionalizaciju turističke industrije kako bi se privukli različiti segmenti turista iz cijelog svijeta.

Nadalje, važno je unaprijediti suradnju između različitih dionika u turističkom sektoru, uključujući hotelsku industriju, privatne iznajmljivače, agencije za turistički promet te javne institucije. Samo zajedničkim naporima može se ostvariti održiv razvoj turizma u Hrvatskoj i osigurati konkurentnost destinacije na globalnom tržištu.

Uz to, potrebno je kontinuirano ulagati u obrazovanje i profesionalni razvoj u turističkom sektoru kako bi se osigurala visoka kvaliteta usluga i zadovoljstvo gostiju. Kroz ulaganje u inovacije, digitalizaciju i održivost, Hrvatska može postati lider u turističkoj industriji te osigurati prosperitet i dugoročni razvoj sektora.

Ukupno gledano, hrvatski turizam treba usmjeriti svoje napore na unaprjeđenje kvalitete ponude, diversifikaciju smještajnih kapaciteta te internacionalizaciju brendiranja kako bi se osigurala konkurentnost i održivost destinacije. Samo kroz suradnju i zajedničke napore svih dionika može se ostvariti prosperitet i razvoj turizma u Hrvatskoj.

Vojislav Milovanović аватар

Više članaka i postova